Planinarenje

Planinarska staza Medveđak

“…ad lapidem, qui vocatur Pes Ursi”
“…na međi, zvanoj Stopa Medvjeda”

U davna vremena dok su ljudi prirodu ovog kraja gledali s dubokim poštovanjem, što zbog gustih i neprohodnih šuma, što zbog blizine granice dvaju svjetova, nadjenuše ovom kraju ime „Vražji vrtal“. Izoliranom i slabo poznatom području u kojem se ispredahu legende o Crnoj Kraljici, vilama jezerkinjama, oštrim zimama, kršnim gorštacima i šumskim zvijerima, ostade ovaj naziv sve do početka devetnaestog stoljeća. Koncem tog stoljeća otkrivaju ga i sve češće navraćaju ovamo okrunjene glave. Već potkraj XIX stoljeća (1894. g.), za posjetitelje Plitvičkih jezera bila je uređena staza koja je vodila na vrh Tupi Medveđak. 1900. g. Kraljevski šumarski erar izradio je šumski put od tadašnjeg hotela na vrh Oštrog Medveđaka, nazvan Blankin put, po ženi nadvojvode Leopolda Salvatora iz dinastije Habsburg-Lothringen. Staza je skladno uklopljena u krajobraz i pokazuje iznimnu pažnju koja se je već tada pridavala zaštiti ovog područja. Medveđak, šumovita gorska kosa duga 8 km, koja se pruža kao sjeverozapadni nastavak Plješivice i danas je jedno od najatraktivnijih mjesta sa kojeg se svim zaljubljenicima u prirodu: planinarima, posjetiteljima; pruža panoramski pogled na dio Plitvičkih jezera i čitavo područje između Male Kapele i Ličke Plješivice. Na njenom hrptu uzdižu se tri vrha: Oštri Medveđak (889 m), Tupi Medveđak (868 m) i Turčić (801 m).

Posebnost staze koja povezuje vrhove Medveđaka su stare bukove šume prepuštene prirodnom razvoju. Upravo je to jedan od uvjeta bogatstva i raznolikosti ovog područja biljnim i životinjskim svijetom, posebno vrstama koje su zbog sve manjeg broja takvih staništa u svijetu rijetke i ugrožene.

Od velikih zvijeri utočište ovdje nalaze: vuk (Canis lupus L.), ris (Lynx lynx L.), te smeđi medvjed (Ursus arctos L.) po kojem je čitav masiv dobio ime. Na stazi je moguće pronaći tragove i čuti glasanja rijetkih i zanimljivih vrsta faune (sisavci, ptice) te ovisno o godišnjem dobu uživati u raznolikosti flore.

Duž staze postavljeni su poučni panoi koji upoznaju posjetitelja sa šumskim ekosustavom te drugim prirodnim posebnostima i znamenitostima. Potpuni doživljaj Nacionalnog parka Plitvička jezera nije moguć bez upoznavanja šumskih ekosustava koji prekrivaju više od ¾ njegove površine.

Poučna staza ima za cilj približiti ovaj šumski ekosustav posjetiteljima koji svoj boravak u Nacionalnom parku Plitvička jezera žele, uz aktivni odmor, obogatiti i znanjem o šumama i šumskim ekosustavima.

PLANINARSKE TURE:

Staza 1

(1 – 5) cca 2h 30 min
Početak staze nalazi se na parkiralištu Hladovina (Ulaz 2), u blizini pješačkog mosta preko glavne prometnice D1. Nakon 500 metara dolazi se do prvog raskršća (točka 2) s kojega se može nastaviti prema točki 3 (podnožje vrha Oštrog Medveđaka) ili točki 4 (raskršće ispod Turčića, vidjeti Staza 2). Staza se u početku lagano spušta pokraj parkirališta ulaza 2 do kraja šumske ceste i nastavlja uređenom planinarskom stazom, zaobilazi pokusnu plohu Šumarskog instituta, a zatim se penje do Hrnjakuše, zarasle livade. Od točke 3moguće je nastaviti prema vrhu Oštrog Medveđaka ili preko vrha Tupog Medveđaka prema točki 4 (raskršće prije Turčića). Uspon na vrh Oštrog Medveđaka nastavlja blagim serpentinama.Za nastavak obilaska preko vrha Tupog Medveđaka potrebno je vratiti se s Oštrog Medveđaka na točku 3 i dalje nastaviti do Ulaza 1 (točka 5).

Staza 1

Staza 2

(2 – 4) cca 1h 30 min
Od raskršća kod točke 2 do Turčića. U početku se staza lagano uzdiže kroz krški teren. Gotovo na svakom koraku uočavaju se krški oblici: vrtače, doline i škrape. Nakon prolaska pored nasada obične smreke (Picea abies L.) podignutog na nekadašnjoj livadi, uspon postaje malo intenzivniji i neprekidno traje do spajanja sa Stazom 1 i skretanja prema Turčiću ( točka 4). Uspon na vrh Turčića nije zahtjevan i potrebno je 5 minuta od točke 4. S Turčića moguće je vratiti se na bilo koji od ulaza (1 ili 2).U tom slučaju moguće je koristiti sljedeće veze:
Ulaz 1->St1 (preko pješačkog mosta na označenu šetnicu unutar parka, St1->St2 (vožnja panoramskim vlakom prema voznom redu), St2->Ulaz 2 (pješačkim mostom preko prometnice D1 (Zagreb-Split) na parkiralište Ulaza 2).
Planinarima i posjetiteljima moguće je kombinirati ove dvije staze.

Vrhovi Medveđaka

Oštri Medveđak (889 m n.m.)
Umjetno načinjena zaravan od naslaganog kamenja, velika 4×20 m, najviši je vrh Medveđaka. Vidik seže na Ličku Plješivicu, dolinu Une (Bihać), dolinu Korane, Drežnik Grad, Selište Drežničko, Rakovicu, Vaganac i Ličko Petrovo Selo.

Tupi Medveđak (868 m n.m.)
Odavde je impresivan pogled na 6 Plitvičkih jezera (Prošćansko jezero i Ciginovac, Okrugljak, Galovac, Gradinsko jezero te Kozjak), Ličku Plješivicu i Malu Kapelu. Ovaj vršak obrastao je
bukvom i javorom gluhačem. Južnu padinu ispod samog vrha čini kamenjar žestike (Rhamnus falax Boiss.).

Turčić (801m n.m.)
Najniži vrh Medveđaka s kojega se pruža dojmljivi pogled na jezero Kozjak, hotel „Jezero“, okolicu Velikog slapa te sela Poljanak i Plitvica. Za lijepog i vedrog dana vidi se Bjelolasica, najveća planina masiva Velike Kapele.

Vrhovi Medveđaka interesantni su u svako doba godine, medutim rano proljetni i kasno jesenski aspekt, tj. prije listanja, odnosno kad opadne lišće te zimski aspekt s manjim količinama snijega poseban su doživljaj ovog područja.

Karta Medveđak

Poučno rekreativna staza Čorkova uvala i Plitvica

Potpun doživljaj Nacionalnog parka Plitvička jezera nije moguć bez upoznavanja šumskih ekosustava koji prekrivaju više od ¾ njegove površine. Poučne staze imaju za cilj približiti šumski ekosustav posjetiteljima koji svoj boravak u Nacionalnom parku Plitvička jezera žele, uz aktivni odmor, obogatiti i znanjem o šumama i šumskim ekosustavima te spoznati ulogu šume u očuvanju jezera. Staze vode kroz velike šumske komplekse i gorske livade s prekrasnim vidikovcima. Duž staza postavljeni su poučni panoi čija je osnovna zadaća upoznati posjetitelje sa šumskim ekosustavima te drugim prirodnim i kulturnim znamenostima. Osim edukativnog karaktera, zbog svoje duljine i konfiguracije terena, staze imaju i rekreativni karakter.

Šume i livade staništa su mnogobrojnih životinjskih vrsta (medvjeda, vukova, srna, jelena, riseva, divljih mačaka, …), stoga posjetitelji na svome putu mogu vidjeti i susresti neke od njih. Ništa manje nisu zanimljivi niti tragovi koje oni ostavljaju (otisci stopala, izmet i sl.). Dodatnoj atmosferi pridonijet će pjev ptica (djetlovke i pjevice) koji u simbiozi sa šumom vjetra i neizostavnom škripom grana stoljetnih stabala uistinu stvara prirodnu simfoniju neponovljivoga ugođaja.

Okosnicu poučno-rekreativnih staza šumskih ekosustava “Čorkova uvala” čine dvije staze i to:

1. Staza “Čorkova uvala” (St3-1-2-3-P3) – 21km

(St3, 1, 2, 3, P3) – dužina 21 km Početak staze je na Labudovcu (stanica panoramskog vozila St3), preko točke 1, gdje se razdvaja od staze „Plitvica“, do sela Čorkova Uvala (2) i natrag preko planine Preka kosa, do točke 3, gdje se spaja sa stazom „Plitvica“ i dalje do pristaništa za brodove (P3) u Kozjačkoj dragi.

Staza Čorkova

2. Staza “Plitvica” (St3-1-3-P3) – 9km

(St3, 1, 3, P3) – dužina 9 km Početak staze je na Labudovcu (stanica panoramskog vozila St3), preko točke 1, gdje se razdvaja od staze „Čorkova uvala“ do točke 3, gdje se ponovno spaja sa stazom „Čorkova uvala“ te dalje nastavlja nizvodno uz potok Plitvica do Velikog slapa i pristaništa za brodove P3 u Kozjačkoj dragi.

Kao polazište, a ujedno i kao krajnje odredište, mogu se koristiti tri lokacije:

  • St3 – stanica panoramskog vozila (Labudovac)*
  • P3 – pristanište za brodove Kozjačka draga**
  • 2 – selo Čorkova Uvala (kod lugarnice)***

* Za posjetitelje koji odaberu polazište St3 preporuka je da se do mjesta polaska dovezu panoramskim vozilom.
** Polazište P3 nalazi se u Kozjačkoj dragi gdje je ujedno i pristanište za brodove.
*** Polazište ili krajnje odredište 2, selo Čorkova Uvala, namijenjeno je za organizirane grupe posjetitelja. Dolazak na lokalitet moguć je isključivo parkovskim prijevozom, uz obaveznu pratnju čuvara prirode. Za rezervaciju posjeta potrebno je prethodno kontaktirati Odjel prodaje Nacionalnog parka.

Svim zainteresiranim posjetiteljima preporuka je da za polazište odaberu Labudovac (St3), a kao krajnje odredište pristanište brodova P3 u Kozjačkoj dragi, bilo da se koristi staza “Čorkova uvala” ili staza “Plitvica”.

Staza Čorkova

PRAVILA PONAŠANJA NA STAZI:

  • Upoznajte stazu
    Prije polaska informirajte se i upoznajte sa stazom. Sa sobom uvijek nosite kartu staze.
  • Koristite pratnju
    Ako osjećate i najmanju nesigurnost za samostalno kretanje po stazi, ne krećite sami, već u pratnji čuvara prirode NP.
  • Krećite se samo označenom stazom
    Strogo pratite oznake na stazi i krećite se samo označenom stazom.
  • Pratite vremensku prognozu
    Prije polaska provjerite najavljenu vremensku prognozu i ne krećite po lošem vremenu (snijeg, obilna kiša, grmljavina, jaki vjetrovi).
  • Koristite opremu
    Koristite adekvatnu obuću i odjeću te opremu za planinarenje.
  • Poštujte mir u životnom prostoru životinja
    Ne zaboravite da okruženje u kojem se krećete predstavlja životno stanište brojnih životinjskih vrsta. Veselite se susretu sa svakom životinjom poštujući pravila ponašnja u njihovom životnom prostoru. Nemojte ih loviti, hraniti ili na bilo koji način uznemiravati, ali zato nastojte uvijek dovoljno glasno razgovarati kako bi vas životinje na vrijeme osjetile i udaljile se od staze.
  • Ne planinarite sami
    Nikada ne planinarite sami.
  • Ne ostavljajte otpatke
    Otpatke ne ostavljajte u prirodi već ih ponesite sa sobom. Prirodu sačuvajte čistu i netaknutu za buduće generacije.