Travnjaci
Sl. 1 Livade-košanice obične beskoljenke i panonskog grašara (As.Molinio-Lathyretum pannonici H-ić. 1963)
Travnjaci (livade i pašnjaci) Parka stvoreni su antropozogenim utjecajem. Zbog potrebe za prostorom koji će mu omogućiti napasanje stoke i uzgoj hrane čovjek je i na ovim prostorima davno posegnuo za intervencijom u prirodni prostor i tako stvorio nova staništa i uvjete za povećanu bioraznolikosti i stabilnost ekosustava. Košnjom trave te ispašom i gaženjem stoke onemogućavano je zaraštavanje travnjaka drvenastim vrstama. Zahvaljujući ljudskoj aktivnosti nastali su, sa staništa bioraznolikosti, iznimno bogati otvoreni krajobrazi važni za opstanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta.
Sl. 2 Livada plućne sirištare i obične beskoljenke (As. Gentiano pneumonanthe-Mplinietum litoralis Ilijanić 1968)
Na prostoru Parka razvijena je raznolika travnjačka vegetacija (suhi i umjereno vlažni do mokri travnjaci). Izvor su bogatstva prvenstveno biljnih svojti (70 %), stanište endemične vrste livadni procjepak Chouardia litardierei, kritično ugroženog leptira močvarnog plavca Phengaris alcon alcon i ptice kosca Crex crex te niza drugih rijetkih i ugroženih vrsta. Mnogim pticama (grabljivice) i sisavcima (lisice, srne, medvjedi i dr.) te brojnim kukcima (pčele, leptiri i dr) travnjačke površine su izmnimno važne za pronalazak hrane.
Na prostoru Parka značajne provršine zauzimaju stanišni tipovi koji se nalaze na popisu Direktive o staništima: travnjaci beskoljenke Molinion caeruleae (Natura kod 6410*) (Sl.1, 2 i 3) , suhi kontinentalni travjaci (Festuco-Brometalia) (Sl. 4), važni za kaćune(6210*) i travnjaci tvrdače Nardus bogati vrstama (6230*). Posebno je zanimljivo spomenuti endemičnu zajednicu otkrivenu u novije vrijeme – travnjak uzdignute beskoljenke i dimka (As. Crepidi conyzaefoliae-Molinietum altissimae Šegulja 1992) (Sl.5)
Osim što su bogati vrstama tijekom vegetacijske sezone travnjaci mijenjaju svoj izgled pa je odlika travnjaka i ono što daje posebnu čar, a to je šarenilo boja. Korištenje i održavanje travnjaka (livada i pašnjaka) daje poseban izgled i vrijednost krajobrazu uz reljef, vode i raznoliku vodenu i šumsku vegetaciju. Sve većim smanjenjem stanovništva i tradicionalnog gospodarenja u naseljima sve se više dovodi u pitanje opstanak travnjačkih površina, a time i bioraznolikost Parka.
Sl. 3Travnjak s beskoljenokom, ljeti kad dominira ljekovita krvara Sanguisorba officinalis
Sl. 4 suhi kontinentalni travjaci (Festuco-Brometalia)
Sl. 5 Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka (As. Crepidi conyzaefoliae-Molinietum altissimae Šegulja 1992). Homoljačko polje.
