Sva plitvička jezera

Koliko ima plitvičkih jezera?

Možda se ovo čini kao nepotrebno pitanje, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da je vjerojatno svima već poznat podatak da jezera ima 16. No je li to stvarno tako? Svatko, tko je barem jednom obišao jezerski sustav, sigurno je uočio da jezera ima više od 16, samo što nisu sva imenovana, no do danas nije određen njihov ukupan broj.

Na temelju starih kartografskih zapisa iz 18. i 19. stoljeća teško je odrediti točan broj jezera u tome razdoblju. Na kartama je prikazano puno manje jezera od 16 što je s jedne strane razumljivo jer su tehnike crtanja i kartografija bili slabije razvijene nego danas.

I različiti autori iz toga doba u svojim su publikacijama navodili različite brojeve. Tako npr. hrvatski filolog, književnik i putopisac Adolf Veber Tkalčević u svojoj putopisnoj knjižici Put na Plitvice prije 160 godina piše o doživljaju 15 jezera.

Petnaest koje jezera, koje basena, do trideset većih i manjih vodopada, četiri potoka, jedna rieka, sila brda i briežuljaka s nježnim dolinama i strašnim ponorima, pravjekovne šume i bujna zelen, a povrh svega i pitka voda, kakovu bi i bogovi pili, krase ovaj perpetuum mobile vodnoga svieta, za koji malo tko znade u domovini, a jedva tko u tudjinstvu.

Adolf Veber Tkalčević, 1860.

Pedeset godina nakon njega prof. Draguin Franić, u publikaciji Plitvička jezera i njihova okolica, opisuje 16 jezera, ali i napominje kako imena pojedinih jezera i njihov broj nisu još posve ustaljeni. Nepoznato je da li se u ovom razdoblju zbilja povećao broj jezera za jedan ili je razlog razlici to što je u međuvremenu još jedno jezero dobilo ime.

S druge strane ne smije se zaboraviti činjenica da je pregrađivanje riječne doline i formiranje jezera omogućio proces osedravanja kojim nastaju i rastu sedrene barijere. Ovaj dinamički proces mijenja izgled, ali i broj jezera i slapova. Promjene se uglavnom dešavaju kroz dulji tok vremena, od nekoliko stotina ili tisuća godina, ali se mogu uočiti čak i u relativno kratkim vremenskim razdobljima od nekoliko godina ili desetaka godina. Zbog toga ne odbacujemo mogućnost da jezera prije 200 ili 300 godina nije bilo ovoliko koliko ih ima danas.

A onda se opet vraćamo na početno pitanje, koliko ih to stvarno danas ima?

Zahvaljujući razvoju tehnologije danas je taj broj puno lakše odrediti nego u doba prvih kartografa ili putopisaca koji su pisali o Plitvičkim jezerima. Za to više nije nužno obići pješice svako jezero, izmjeriti mu dubinu, nadmorsku visinu i površinu, iako je vjerojatno zbog toga doživljaj neusporedivo slabiji, pa kada već raspolažemo svim potrebnim tehnologijama odlučili smo odrediti točan broj jezera.

Izračun je napravljen pomoću ortofoto snimaka jezerskog sustava iz 2018. godine. Snimanje je provedeno u ranoproljetnom dijelu godine prije listanja vegetacije pa se na snimkama dobro vide sedrene barijere i rubovi jezera.  Svako moguće jezero označeno je točkom, a zatim je pomoću DEM-a (digitalnog elevacijskog modela), proizašlog iz LIDAR snimke Parka, za svaku točku tj. za svako moguće jezero određena nadmorska visina. Sva jezera s visinskom razlikom od najmanje 5 cm su zatim  poligonski vektorizirana te im je izračunata površina. U ukupni broj jezera su uračunata sva ona s minimalnom površinom od 10 m². Na ovaj način dobili smo ukupno 90 jezera!

16 imenovanih jezera i dalje ostaje službeni podatak o broju plitvičkih jezera, ali dobiveni ukupni broj ima daleko veću važnost za buduća praćenja dinamike jezerskog sustava. Bit će zanimljivo i korisno pratiti promjene ovog živog sustava kroz 10, 50 ili više godina te povećanje ili smanjenje ukupnog broja jezera. Možda će se s vremenom dva susjedna jezera spojiti u jedno, kao što je to bio slučaj prije oko 400 godina s jezerom Kozjak ili će se jedno jezero podijeliti na dva manja zbog brzog rasta sedrene barijere između njih. Danas je to nemoguće sa sigurnošću tvrditi, ali imamo sve potrebne alate kojima takve procese možemo pratiti i bilježiti za neke nove generacije.

Pročitajte i druge zanimljive Priče iz Nacionalnog parka Plitvička jezera