Nakon višegodišnje stanke, Hrvatski restauratorski zavod 2019. godine nastavio je s arheološkim istraživanjima Starog grada Krčingrada na Plitvičkim jezerima. Ovogodišnji radovi, koji su pružili vrijedne spoznaje o izgledu i prošlosti toga starog grada, provedena su sredstvima JU NP Plitvička jezera.
Stari grad Krčingrad nalazi se na šumovitom poluotoku (Gradina Kozjak) između Gradinskog i Kozjačkog jezera u sklopu JU NP Plitvička jezera. Prirodno zaštićena uzvisina dodatno je utvrđena obrambenim zidom od sedrenih klesanaca. Južnim dijelom grada dominira trokutasta branič-kula koja je branila jedini kopneni pristup gradu.
Unatoč iznimnom položaju i arhitektonskom oblikovanju, zbog nedostatka sačuvanih pisanih izvora prošlost Krčingrada gotovo je potpuno nepoznata. No na osnovi rezultata arheoloških istraživanja i interdisciplinarne kontekstualizacije poznatih povijesnih podataka, moguće je njegovu izgradnju na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće povezati s moćnom obitelji knezova Babonića. Osim nadzora srednjovjekovnog trgovačkog puta koji je prolazio područjem Plitvičkih jezera, Stari grad Krčingrad bio je snažan iskaz moći jedne od najutjecajnijih plemićkih obitelji kasnosrednjovjekovne Slavonije. Posjedi knezova Babonića protezali su se na području između rijeka Krke, Save, Une i Korane, a članovi obitelji obnašali su neke od najviših dužnosti u Kraljevstvu. Pretpostavlja se da je Krčingrad napušten početkom 14. stoljeća zbog promjena političke situacije u Kraljevstvu te prepušten postupnom propadanju.
Iako su prva arheološka istraživanja Starog grada Krčingrada počela još 1911. godine pod vodstvom E. Laszowskog, radovi su nastavljeni gotovo stotinu godina poslije. Tijekom četiri sezone arheoloških istraživanja (2008., 2009., 2013. i 2014. godine) djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda istražili su trokutastu kulu i njezin uži perimetar, a ovogodišnjim radovima istražen je cijeli južni dio grada. Nadalje, na većem dijelu novoistraženih struktura vidljivi su tragovi višestoljetne razgradnje, odnosno odvoza kamenih klesanaca koji su korišteni za gradnju brojnih vojnih i civilnih građevina tijekom 19. i 20. stoljeća.
Ovogodišnjim istraživanjima stvoreni su uvjeti za konzervatorsko-restauratorske građevinske radove te za izradu projekta prezentacije i uklapanja u turističku ponudu JU NP Plitvička jezera.
