Crnog daždevnjaka je vrlo lako razlikovati od drugih vrsta vodozemaca po njegovoj izrazito crnoj ili tamno smeđoj boji kože. Iza glave i duž tijela ima parotidne žlijezde u kojima se nalazi otrov, neurotoksin, što predatore odvraća od napada na njega.
Jedina je vrsta vodozemaca kod nas koji rađa žive mlade. Trudnoća kod ženki traje 2 – 3 godine, ovisno o nadmorskoj visini, i na svijet dolaze potpuno razvijeni 1 – 2 mlada.
Nalazimo ih na hladnim i vlažnim mjestima, na višim nadmorskim visinama. Iako za svoj razvoj ne trebaju vodu, kao i ostali vodozemci dišu i preko kože, te zbog toga kožu moraju održavati vlažnom. Zbog toga su aktivni noću ili za dana nakon kiše ili kad je visoka vlaga u zraku i kad je oblačno.
Vrlo ih je teško uočiti jer se preko dana kriju u rupama u stijenama i tlu, ispod lišća, u korijenu stabala ili na drugim mračnim i vlažnim mjestima.
Crni daždevnjak (Salamndra atra) 
Crni daždevnjak (Salamndra atra)
Strogo je zaštićena vrsta, a izravne prijetnje su joj uništavanje staništa, intenziviranje i širenje poljoprivrede na staništa mu, stradavanje na prometnicama, onečišćenje zraka i tla, kisele kiše i klimatske promjene kao univerzalna prijetnja cijeloj planeti.
U Hrvatskoj je do sad zabilježen na Žumberku, Ćićariji i u Gorskom Kotaru. 2004. godine, u rujnu prvi i jedini put je zabilježen za područe Nacionalnog parka Plitvička jezera, u prašumi Čorkova uvala. Od tad je vrsta konstantno tražena na području Parka, ali uvijek bezuspješno. Sve do rujna 2023 godine kad su članovi Hrvatskog biospeleološkog društva radeći na projektu kartiranja špilja i jama u Parku, u jami Lipojka kod Ličkog Petrovog Sela našli jedinku crnog daždevnjaka. Ovo je iznimni nalaz i potvrda, nakon skoro 20 godina konstantnog traženja, da ova vrsta još uvijek svoje stanište ima na području Parka.
