Jedna Zemlja, mnogo priča – Međunarodni dan georaznolkosti

Urednik Novosti, Novosti stručne službe

Georaznolikost je svuda oko nas i uključuje nežive dijelove prirode, poput minerala, fosila, tla i krajolika. Kako bi se osvijestila njena važnost UNESCO je 2021. godine proglasio 6. listopada Međunarodnim danom georaznolikosti.

Ovogodišnja tema obilježavanja Jedna Zemlja, mnogo priča uči nas da svaki krajolik, kamen i fosil ima priču za ispričati o podrijetlu našeg prirodnog okoliša. Zapisi u stijenama omogućuju nam da zavirimo u prošlost Zemlje, fosilni ostaci biljaka i životinja uče nas o razvoju živog svijeta kroz milijune godina, bore i rasjedi pričaju nam o zbivanjima u Zemljinoj kori, a minerali nas iznenade kristalizacijom u pravilnim geometrijskim oblicima, prekrasnim bojama i sjajem. O geološkoj podlozi ovisi kakvo će biti tlo, koje će se biljne vrste na njemu razviti, gdje će se pojaviti voda, kamo će teći potoci i rijeke, gdje će se izdići planine, a gdje nastati špilje i jame. I tako, u stvari, georaznolikost utječe na sav živi svijet. Naš planet je zapis povijesti od 4 milijarde godina koji nam može pomoći da se pripremimo i odgovorimo na sadašnje i buduće prijetnje poput klimatskih promjena.

Obzirom da zadnja sustavna istraživanja prostora Nacionalnog parka Plitvička jezera datiraju još iz 60-tih godina prošloga stoljeća, ukazala se opravdana potreba za modernom geološkom kartom baziranom na litostratigrafskom principu s popratnim digitalnim sadržajem. Geološke karte nacionalnim parkovima u prvom redu omogućuju kvalitetniju procjenu i upravljanje postojećim prirodnim resursima i kvalitetniju vidljivost sveprisutne povezanosti geologije s drugim komponentama ekosustava. Neposredno prije Međunarodnog dana georaznolikosti objavljena je nova Osnovna geološka karta Nacionalnog parka Plitvička jezera u mjerilu 1:50 000. Projekt je realiziran u suradnji s Hrvatskim geološkim institutom u Zagrebu, a izrada karte trajala je četiri godine i na njoj je radilo više od 30 stručnjaka.

Nacionalni park smješten je unutar Dinarskog masiva i gotovo je u cijelosti građen od dolomita i vapnenaca. Geološkim kartiranjem identificirano je ukupno 24 litostratigrafske jedinice, 15 formacija, 3 člana i 6 nekonformitetima ograničenih kvartarnih jedinica, a pokrivaju vremenski raspon od mlađeg trijasa do gornje krede (200 do 70 milijuna godina). Poseban dio je iz nedavne geološke prošlosti, zadnjih 10 000 godina, kada su nastale sedrene barijere i najveći dio jezerskog sustava. Karta pruža vrijedan uvid u geološku strukturu i razvoj područja Nacionalnog parka Plitvička jezera i prava je zbirka priča georaznolikosti našeg Parka.