Umjetne barijere na potocima i rijekama, posebno one koje više ne ispunjavaju svoje prvotne funkcije zbog kojih su izgrađene, negativno utječu na ove vodotoke. Mijenjaju morfologiju njihovog prirodnog toka, hodrološke i fizikalno – kemijske uvjete vode, utječu na transport sedimenta i uzrokuju fragmentaciju staništa čime spriječavaju migracije različitih vrsta u vodenom ekosustavu. Pregrade u značajnoj mjeri narušavaju ekološko stanje nekog vodotoka i trebalo bi ih uklanjati. Posebno je to poželjno u zaštićenim područjima odnosno nacionalnim parkovima koji bi trebali raditi na zaštiti i očuvanju svojih prirodnih ekosustava. Obnoviti slatkovodne ekosustave i prirodne funkcije rijeka te ponovno osigurati slobodni tok na najmanje 25 000 km rijeka do 2030. godine cilj je i Strategije bioraznolikosti EU. Do danas u Republici Hrvatskoj nije uklonjena niti jedna umjetna barijera na nekom vodotoku!
Unatoč dugogodišnjoj zaštiti područja i u našem nacionalnom parku imamo problem postojanja umjetnih pregrada na vodotocima. Na Bijeloj rijeci, našem 4,5 km dugom potoku koji opskrbljuje vodom jezerski sustav, u proteklih 250 godina ljudi su gradili kanale, barijere i akumulacije kako bi snagu vode iskoristili za rad pilana, mlinica i hodrocentrale. Ovi objekti već gotovo 100 godina nisu u funkciji, a njihovi ostaci još uvijek negativno utječu na ekosustav Bijele rijeke. Posebno je značajan negativni utjecaj ovih pregrada na migraciju naše domaće vrste, dunavske pastrve, kojoj je Bijela rijeka povoljno stanište za mrijest.
Kako bismo uklonili ove negativne utjecaje te osigurali dunavskoj pastrvi slobodan put na mrijest, u zadnjih pet godina kontinuirano smo radili na prikupljanju podataka iz literature i s terena, praćenju stanja i provedbi stručnih i znanstvenih mjerenja i istraživanja kao podlogama za uklanjanje umjetnih pregrada i obnovu ekosustava Bijele rijeke. Uz potporu WWF Adria i Open Rivers Programma financirana je izrada elaborata za uklanjanje pregrada te odabrani izvođači za radove uklanjanja i provedbu monitoringa bioloških pokazatelja nakon uklanjanja.
Od osam lokacija na kojima smo zabilježili ostatke pregrada na četiri smo još prošle jeseni proveli zahvate restauracije odnosno obnove starih dijelova toka Bijele rijeke, koji su svojom prirodnom morfologijom korita idealni za migracije pastrva. Na ovim lokacijama nisu uklanjane same umjetne pregrade jer su se na njima ili u njihovoj neposrednoj blizini tijekom godina razvili stanišni tipovi i ciljne Natura 2000 vrste koje također moramo očuvati, a uklanjanjem pregrada bi im se značajno i vjerojatno pogubno izmijenili uvjeti staništa. Preostale četiri lokacije zahtjevaju građevinske radove uklanjanja koji će se provoditi uz hidrotehnički nadzor te praćenje hidroloških, fizikalno – kemijskih i bioloških uvijeta u vodotoku.
Sada napokon, nakon brojnih prepreka na koje smo i sami naišli u ovom višegogodišnjem procesu s ponosom možemo najaviti kako će u Nacionalnom parku Plitvička jezera, na malom, ali nama vrlo važnom potoku Bijeloj rijeci, ovih dana biti uklonjene prve četiri umjetne pregrade u Republici Hrvatskoj. Želimo našim pastvama sretno putovanje starim tokovima, a Bijeloj rijeci da ponovno postane slobodna!
