Prije godinu dana, 18. 3. 2020. u 83. godini života napustio nas je Milan Krga, profesor Krga.
Milan Krga, rođen je 28. 7. 1937. godine u Kapeli Koreničkoj, u skromnoj familiji od oca Đurađa i majke Sofije. Nakon završene gimnazije u Korenici odlazi na studij biologije u Beograd. Stjecanjem zvanja dipl. biolog na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu 1964. godine zapošljava se u gimnaziji koju je i sam pohađao, Gimnaziji Ognjen Prica u Titovoj Korenici (danas Srednja škola Plitvička jezera u Korenici), kao profesor biologije i kemije.
Nakon rada u prosvjeti i doprinosa odgoju i obrazovanju nekoliko generacija, koje ga se rado sjećaju i cijene, 1974. godine zapošljava se u Nacionalnom parku Plitvička jezera.
Zapošljavanje u Nacionalnom Parku Plitvička jezera, koje je prethodilo otvaranju Znanstvene stanice „Ivo Pevalek“ 1975. godine, za njega kao biologa bio je izazov. U okviru Znanstvene stanice sudjelovao je u koordinaciji, provedbi i planiranju brojnih znanstveno-istraživačkih projekata vezanih za vodene i kopnene ekosustave Parka.
Nakon smrti voditelja Znanstvene stanice, istaknutog znanstvenika kojeg je iznimno cijenio, Aleksandra Brnek-Kostić, 1984. godine preuzeo je vodstvo Znanstvene stanice.
Uže područje interesa bila mu je botanika. Objavio je nekoliko značajnih radova s prof. dr. sc. Nedjeljkom Šegulja s Botaničkog zavoda Prirodoslovno matematičkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu: Travnjačka vegetacija na području Nacionalnog parka Plitvička jezera, Trajne plohe travnjačke vegetacije na području Nacionalnog parka Plitvička jezera, Posebno zaštićene biljne vrste u flori nacionalnog Parka Plitvička jezerai Ligularia sibirica (L.) Cass. – nova vrsta u flori Jugoslavije, Acta Bot. Croat. 49, 137-142., Zagreb 1990.
Objavom rada Flora Nacionalnog parka Plitvička jezera (Flora of the Plitvice lakes National Park), Plivički bilten 5, 27-66, Plitvička jezera, 1992. godine potvrdio se kao izvrsni botaničar i poznavalac flore Parka te dao nemjerljiv doprinos vrednovanju i očuvanju flore Parka.
Svojim radom doprinio je i nizu drugih novih spoznaja o vrijednostima Parka temeljem kojih je 1979. godine upisan na UNESCO-v Popis svjetske baštine.
Uslijed ratnih okolnosti radni vijek završava u Botaničkoj bašti Jevremovac pri Institutu za Botaniku Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Nakon umirovljenja, iz ljubavi i čežnje prema rodnom kraju gdje je proveo najveći dio života i rada, vraća se i ostaje do smrti.
Iako je radio kraći dio radnog vijeka u prosvjeti, ostao je zauvijek profesor Krga, a on je zaista i bio, prije svega učitelj.
Suradnicima i kolegama ostat će u sjećanju po svom neiscrpnom znanju, skromnosti i vedrom duhu.
