Stručna služba Nacionalnog parka u suradnji sa Zoologijskim zavodom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i projektnim partnerom Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac, u svibnju je započela uklanjanje alohtonih (stranih) ribljih vrsta u Prošćanskom jezeru i vodotocima. To je prvi takav projekt, toga obima u Hrvatskoj. Cilj projekta je uklanjanje ili značajno smanjivanje populacija stranih ribljih vrsta, što je preduvjet za pokretanje obnove populacije domaće pastrve planirane za 2022. god. Provedbom navedenih aktivnosti na području Parka, ponovo će se uspostaviti prirodno stanje voda u kojima je najzastupljenija domaća pastrva.
Projekt je započeo radionicama i treninzima namijenjenim djelatnicima Stručne službe Parka o načinima lova mrežama i vršama te elektroribolovom, nakon čega je započeo izlov alohtonih vrsta.
Edukacija djelatnika Stručne službe (Foto: Arhiva NP PJ) 
Trening izlova elektroagregatima na Bijeloj rijeci (Foto: Arhiva NP PJ)
Bacanje mreža na Prošćanskom jezeru (Foto: Arhiva NP PJ)
Podizanje mreža s ulovljenom ribom (Foto: Arhiva NP PJ)
Izlov zajednički obavljaju sve tri institucije na Prošćanskom jezeru i vodotocima s alohtonim vrstama minimalno pet dana svakoga mjeseca. Riba će se loviti sve do značajnog smanjenja broja klenova, crvenperki, štuka i kalifornijskih pastrva.
U dosadašnjih 25 dana ribolova mrežama na Prošćanskom jezeru, postignuti su vrlo dobri rezultati te je jasno vidljiv trend značajnog smanjenja broja crvenperki koje su najbrojnije ribe u tom jezeru. Malobrojniji klenovi i štuke također se uspješno love, dok se u mreže ulovljene domaće pastrve puštaju natrag u jezero. Kalifornijske pastrve u Prošćanskom jezeru do sada nisu zabilježene.
Elektroagregatima se lovilo na vodotocima Crna rijeka, Bijela rijeka, Matica, Čujića krčevina, Matijaševac i Ljeskovac. Električnom strujom omamljenim ribama određuje se vrsta te se domaće pastrve puštaju natrag u vodotok, a kalifornijske uzimaju.
Izlov elektroagregatima na vodotocima (Foto: Arhiva NP PJ) 
Kalifornijska pastrva ulovljena elektroagregatima (Foto: Arhiva NP PJ)
Takvim su ribolovom postignuti odlični rezultati te je trenutačno postalo vrlo teško pronaći još koji primjerak kalifornijske pastrve. Za razliku od lova mrežama i elektroagregatima, lov vršama se nije pokazao učinkovit. U periodu svibanj – kolovoz, ukupno je ulovljeno 712 kg ribe.
Tijekom izlova vodi se evidencija o vrsti, količini i broju izlovljene ribe te tipu mreže i lokaciji. Riba se pohranjuje u duboko smrzavanje, a kada se ulovi dovoljna količina, djelatnici Zoološkog vrta u Zagrebu dolazi po ribu i odvoze je. Ribom se hrane različite životinje, većinom zmije, ptice i sisavci.
U jezerima i vodotocima Parka utvrđeno je 10 vrsta riba. Dominiraju strane vrste riba klen i crvenperka. Intenzivnim razmnožavanje stvorile su stabilne i vrlo guste populacije te predstavljaju jednu od glavnih prijetnji autohtonim vrstama riba (dunavska pastrva, dvoprugasti vijun, talijanski zlatni vijun i pijor). Osim klena i crvenperke prisutne su i druge strane vrste (kalifornijska pastrva, štuka i jezerska zlatovčica).
Ulovljene crvenperke (Foto: Arhiva NP PJ) 
Ulovljene štuke i klenovi iz Prošćanskog jezera (Foto: Arhiva NP PJ)
Problematika stranih vrsta riba u Nacionalnom parku prisutna je duže vrijeme, a eskalirala je u zadnjih 30ak godina. Davne 1935. unesena je kalifornijska pastrva u neke vodotoke i jezera, 1963. iz Bohinjskog jezera unesena je zlatovčica u jezero Kozjak kako bi se povećala „raznolikost“ ribolova. Dozvoljeni, ali nedovoljno kontrolirani ribolov, kao i krivolov najvjerojatnije su rezultirali pojavom novih strnih vrsta (klen i crvenperka), koje su pojedinci ciljano unijeli ili pustili u jezera iz „keder“ kanti, kao višak živih mamaca. U jezerima (Prošćansko jezero) štuka je zabilježena 2005. godine.
Na ugrozu autohtone pastrve i potrebu njenog očuvanja ukazao je još 1958. godine Zdravko Taler:
- „ U tom području imamo izvanredan primjer diferencijacije pastrva, nastale zbog izolacije i različitih uvjeta života …”
- „ … paziti da se ljudskom rukom ne prenose pastrve iz jednog jezera u drugo …”
- „ …. da se nipošto ne unose u Plitvička jezera bilo kakve ribe iz drugih voda.“
Ukazivanja i upozoravanja na problematiku nastavka unosa stranih vrsta od strane struke u to vrijeme nisu naišla na dovoljno sluha u upravljačkim strukturama Parka.
Na području Parka prirodno obitava dunavska pastrva, a provedena znanstvena istraživanja dokazala su kako je ona na ovom području prisutna još od prije ledenih doba. Štoviše, upravo su u vodotocima Plitvičkih jezera još uvijek prisutne genski ‘čiste’ populacije ove vrste, što je diljem Europe postalo prava rijetkost, kao i njena izuzetna raznolikost. Zbog toga se očuvanje populacija dunavske pastrve na području Parka smatra važnim i za očuvanje čitave vrste.
Početkom slijedeće godine započet će projekt obnove populacije domaće dunavske pastrve (Salmo labrax) utemeljen na suvremenim metodama konzervacijske biologije. Ulov riba za mrijest obavljat će se u listopadu i studenom, a u vodotoke će se puštati jedinke u tri starosne kategorije: oplođena ikra, tromjesečna mlađ i jednogodišnje jedinke. Projekt takvog opsega i aktivnosti, kojim se nekoj vrsti nastoji pomoći ne samo djelujući na prijetnje u okolišu, već i na njenu unutarnju strukturu, još nije proveden u Hrvatskoj, a ni znatno šire. Stoga predstavnici drugih zaštićenih područja Hrvatske već posjećuju Plitvice kako bi stečena znanja i iskustva mogli prenijeti i na druga područja i pridonijeti očuvanje izuzetne bioraznolikosti Hrvatske.
