Posjetitelji koji su vidjeli Gornja jezera prije proljeća 2018. godine uživali su u značajno drukčijem prizoru od onih koji su ih posjetili nakon tog razdoblja. Naime, zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, ubrzanog topljenja snijega, naglog zatopljenja te posljedično naglog porasta vodostaja i protoka vode, izlazna sedrena barijera Milinog jezera odlomila se dva puta u ožujku i travnju, ostavljajući za sobom apokaliptične prizore.
Milino jezero, s veličinom od svega 0,1 ha najmanje je jezero u sustavu Plitvičkih jezera. Smješteno je na Gornjim jezerima, između Galovca i Gradinskog jezera. O njegovoj skromnoj „veličini“ govori najviše činjenica da je u povijesnim knjigama zapisano kao Milino Jezerce (D. Franić, 1910.). Isti autor navodi zanimljivost kako je ime dobilo prema seljaku Mili Miriću, koji se u tom jezercu utopio loveći ribu na dan sv. Nikole. Okružuju ga prekrasni nizovi kaskadnih šumskih slapova koji se izlijevaju iz samog jezerca.
Prvi lom dogodio se krajem ožujka 2018. godine, kada se odlomio vanjski dio izlazne barijere u duljini od oko 15 m. To odlamanje nije dovelo do većih promjena u hidrologiji sustava, sva voda zadržala se na mjestima gdje je i prethodno bila, a nizovi viših i nižih kaskadnih slapova ostali su netaknuti.
Početkom travnja dogodio se drugi veliki lom. Ovom prilikom došlo je do pucanja izlazne barijere u većim razmjerima. Time se otvorio kanal kroz koji se usmjerila sva voda iz Milinog jezera. Usmjeravanjem vode kroz kanal došlo je do značajnog pada u razini vode u Milinom jezeru od oko 100 cm u samo 2 dana.
Barijera nakon prvog loma u ožujku 2018. g. (Arhiva NPPJ) 
Barijera nakon drugog loma u travnju 2018. g. (Arhiva NPPJ)
Kroz nekoliko tjedana uspostavila se „nova ravnoteža“. Milino jezero zadržalo se na oko 100 cm nižoj razini, a uslijed toga nizvodna (neimenovana) jezerca i šumski kaskadni slapovi ostali su bez dotoka vode i potpuno presušili. Katastrofične prizore zamijenilo je novo normalno – isušivanjem je nestalo jedno, ali nastalo drugo, novo stanište.
Pad vodostaja Milinog jezera u nekoliko dana (Arhiva NPPJ) 
Kaskadni slapovi nizvodno od MIlinog jezera (Arhiva NPPJ) 
Isto područje nakon lomova (Arhiva NPPJ) 
Nizvodno jezerce odmah nakon loma (Arhiva NPPJ) 
Isto jezerce nakon nekoliko tjedana (Arhiva NPPJ) 
Presušeni dijelovi otkrivaju potkapine pa čak i sedrene špilje (Arhiva NPPJ)
Služba zaštite Nacionalnog parka odmah je po saznanju o događajima izašla na teren i pokrenula intenzivno praćenje foto-dokumentiranjem promjene stanja i mjerenjem razine vode. Kako su sedrene barijere važno Natura 2000 stanište Sedrene barijere krških rijeka Dinarida (32A0), bilo je nužno pratiti novonastalo stanje iz što je moguće više aspekata. Tako je u suradnji sa znanstvenicima uvedeno praćenje hidroloških, morfoloških i ekoloških uvjeta. Provedeno je uzorkovanje vode, sedimenta, sedre, mahovina, utvrđen je sastav vegetacije, snimljena morfologija tog dijela i izrađen 3D model, te je osmišljen dugoročni program praćenja erozije i obnove sedrene barijere.
Lomovi barijere nisu toliko rijetki, ali lom ovakvih razmjera, ostavljajući ovakve posljedice, nije zabilježen u novije vrijeme. Ovaj događaj prihvatili smo kao jedinstvenu priliku za detaljno i dugoročno istraživanje problema erozije i lomova barijera, priliku za učenje i još jače razvijanje svijesti o krhkosti prirode koja nas okružuje.
Pročitajte i druge zanimljive Priče iz Nacionalnog parka Plitvička jezera
