Vrištine

Na prostoru Parka značajne  površine zauzima stanišni tip Europske suhe vrištine (natura kod 4030) koji se nalazi na popisu Direktive o staništima. Mozaično su zastupljene s travnjacima razvijenim na relativno suhim staništima na području Homoljačkog i Brezovačkog polja. Mozaičan raspored odraz konfiguracije terena i njegovih pedoloških i geoloških osobitosti. U Hrvatskoj predstavljaju eksklavu zapadnoeuropske (atlantske) provincije. Najznačajnija vrsta koja ih izgrađuje je vrijes (“vrišt”) – Calluna vulgaris, pa ih tako narod i zove “vrištine”. Calluna vulgaris je zapadnoeuropska (atlantska) vrsta i krajnju istočnu granicu svoga areala (Fukarek 1963) postiže upravo u Hrvatskoj (Lika). U florističkom sastavu ističu se još Chamaespartium sagittale (= Genista sagittalis), dlakav a žutilovka Genista pilosa, Viola canina, Potentilla erecta i Luzula campestris.