Foto: Lucija i Rade Jug
Ris je naša najveća vrsta iz porodice mačaka, može težiti i do 38 kg. Vrlo je vješt penjač i može jako brzo trčati, doseže brzinu i do 80 km/h, ali svoj plijen ipak najradije lovi iz zasjede. Hrani se pticama, gmazovima i vodozemcima, te manjim sisavcima, no preferira srne i mladunčad jelena.
Žive samotno, osim u doba parenja. Ženka na svijet donosi najčešće tri mladunca koji je prate u kretanju po teritoriju. Aktivni su u sumrak i navečer, dok preko dana odmaraju skriveni u šumi. Elegantno i snažno tijelo prekriveno točkastim išaranim krznom omogućava mu neprimjetno kretanje po staništu i hvatanje plijena.
Projekt Life Lynx
Nekada je bio široko rasprostranjen po europskim šumama. Danas je njihov broj, zbog sustavnog lova u prošlosti, sveden na minimum, a u nekim zemljama Europe je potpuno istrebljen. Tako je bilo i s Hrvatskom. Sustavnim lovom, jer su ga smatrali štetočinom i jer je njegovo krzno bilo cijenjeno, u prvoj polovici prošlog stoljeća potpuno su ga istrijebili u našoj zemlji. Godine1973. ponovno je introduciran/vraćen u naše šume. Od tada do danas njihova brojnost se povećala, ali na području Slovenije i Hrvatske, zbog parenja u srodstvu, njihova genska raznolikost nije velika. Da bi im se povećala genska raznolikost, pa tako i zdravlje i plodnost, projektom Life Lynx s područja Karpata na ova područja preneseno je 16 jedinki, 10 u Sloveniju, a 6 u Hrvatsku.
Zadnji, šesti ris, pušten na područje Hrvatske je ris Kras koji je pušten na području Nacionalnog parka Plitvička jezera, u Čorkovoj uvali. Ris je uhvaćen u Rumunjskoj i nakon karantene, kojom je potvrđeno da je jedinka zdrava, transportiran je u Hrvatsku. Riječ je o mužjaku starosti oko pet godina, koji će, ako se uspješno prilagodi životu u našim šumama, pozitivno utjecati na poboljšanje genske raznolikosti populacije naših risova.
Foto: Lucija i Rade Jug
Praćenje pojavnosti risa u Nacionalnom parku Plitvička jezera
Već dugi niz godina sustavno se prati populacija risova u Parku. Od 2014. do 2022. godine na 123 lokacije bile su postavljene foto kamere koje su na čitavoj površini parka snimale risove, ali i druge životinje. Ukupno je zabilježeno 26 različitih jedinki, čija pojavnost u Parku nije konstantna. Tako da svake godine na ovom području imamo 7 – 9 jedinki koje koriste prostor. U kavezne zamke uhvaćeno je šest jedinki na koje su stavljene telemetrijske ogrlice, kojima se prati njihovo kretanje.
Za 2022. godinu utvrđena je pojavnost sedam jedinki. Telemetrijskom ogrlicom obilježena risovica Stella 2019. godine iznenadila nas je s tri mladunca, a obitelj je zabilježena na jednoj od foto-kamera. Godine 2020. kamere su opet uhvatile risovicu Stellu, ovaj put u pratnji najmanje jednog mladunca.
Kazo, Stipe, Fenix, Stella i drugi označeni su risovi ili oni koje smo uspjeli snimiti na foto-kamerama, a koji nam omogućavaju uvid u skriveni život ovih prekrasnih, tajnovitih životinja. Svojim dolaskom nadamo se da će Kras osnažiti populaciju i zdravlje ovih veličanstvenih mačaka u Parku, u Hrvatskoj, ali i šire u regiji.
