Svake godine 28. svibnja obilježava se Svjetski Dan Leptira. Cilj obilježavanja ovog dana je upoznavanje ljudi s leptirima, njihovom biologijom i važnošću za ekosustav, te buđenje svijesti javnosti o važnosti zaštite leptira i njihovih staništa.
Leptiri su kukci s dva para krila koja su prekrivena sitnim ljuskicama, kao crijepovima na krovu, koje im daju različita obojenja koja nalazimo kod ove skupine. Različito obojenje i šare na krilima omogućavaju leptirima da se skrivaju od predatora, varaju predatora pretvarajući se da su opasne, otrovne ili velike životinje, ali i pronalazak partnera. Različito obojenje mužjaka i ženki kod leptira vrlo je česta pojava. Mužjaci su obično ljepši, obojeni intenzivnijim bojama. U svijetu životinja ženke su te koje biraju partnera, pa tako i kod leptira. Ljepši mužjaci, oni s intenzivnijim bojama bit će izabrani.
Danji paun (Aglais io) 
Danji paun (Aglais io) 
Zorica (Anthocharis cardamines)
Životni ciklus leptira je holometabolija ili potpuna preobrazba. Ženka na ovopozicijsku biljku, obično je to i biljka hraniteljica ili biljka kojom se hrane gusjenice, polaže jaja. Iz jaja se razvije gusjenica koja se u periodu svog postojanja intenzivno hrani. Kad dosegne određenu veličinu gusjenica se zakukulji. U kukuljici se događaju intenzivne promjene, gdje se gusjenica pretvara u odraslog leptira.
Kontinentalna riđa (Polygonia c-album) b 
Kontinentalna riđa (Polygonia c-album) 
Uskršnji leptir (Zerynthia polyxena)
Imago ili odrasli leptir ne živi dugo, nekad samo nekoliko sati, ali neke vrste žive i nekoliko mjeseci. Vrste koje kratko žive ne hrane se, usni aparat im je zakržljao, dok se duže živuće vrste hrane i to najčešće nektarom biljaka što ih čini super oprašivačima.
Vrlo su važna komponenta u hranidbenim mrežama diljem Planeta. Danje vrste važni su oprašivači, ali i hrana brojnim životinjskim vrstama, posebno pticama. Noćne vrste također su važni oprašivači i važna hrana šišmišima.
Prisutni su na svim kontinentima osim na Antarktiku.
Glogov bijelac (Aporia crataegi)
Obzirom na period aktivnosti, dijelimo ih na danje i noćne vrste. Danje vrste su intenzivnijih boja, dok su noćne zagasitijih i tamnijih boja. Vrsta aktivnih noću ima puno više nego onih aktivnih danju.
Kao važnu komponentu bioraznolikosti leptire moramo štititi. Obavljaju vrlo bitne i skupe zahvate u ekosustavu, oprašivanje i važan su dio hranidbene mreže. a kojima i nama proizvode hranu i omogućavaju život kakav danas poznajemo. Našim aktivnostima moramo doprinijeti njihovom očuvanju. Trebamo poticati tradicionalni način upravljanja livadnim staništima, prestati koristiti pesticide, smanjiti košnju oko kuća, ostavljati nepokošene dijelove i zavičajne vrste bogate nektarom.
Žućak (Gonepteryx rhamni) 
Žućak (Gonepteryx rhamni)
U Nacionalnom parku Plitvička jezera do sad je zabilježeno 90ak danjih vrsta i oko 700 noćnih vrsta leptira, a dodatna istraživanja ove skupine su u tijeku. Velika raznolikost očuvanih staništa na području Parka omogućavaju veliku bioraznolikost. Velika raznolikost leptira samo je jedan od pokazatelja bogatstva prirode koje nalazimo na ovom području. Svojim aktivnostima djelatnici Parka, lokalno stanovništvo i posjetitelji, svi zajedno, moramo sačuvati bioraznolikost ovog najstarijeg i najvećeg Nacionalnog parka u Hrvatskoj.
