Nacionalni park Plitvička jezera kao UNESCO prirodna baština ove je godine uspješno završio svoje sudjelovanje u projektu CAMPUS (Interreg IT-HR 2021.-2027.) kao pridruženi partner. Kroz ovaj zanimljiv i koristan projekt ostvarili smo suradnju s projektnim partnerima iz Hrvatske (Razvojna agencija Ličko-senjske županije, Razvojna agencija Splitsko-dalmatinske županije, grad Trogir, Stari Grad na Hvaru) i Italije (grad Ferrara, Sveučilište u Veneciji, grad Monte Sant`Angelo i Rezervat biosfere Delta Po) te se povezali temama prirodne i kulturne baštine.
Projekt CAMPUS imao je konkretan cilj, razviti Plan prilagodbe klimatskim promjenama UNESCO lokaliteta. Povezivanjem stručnih analiza, participativnim radom s dionicima i GIS vrednovanjem klimatskih rizika kreiran je dokument koji predstavlja dopunu Planu upravljanja. Stručne analize pokazale su gdje se rizici prostorno koncentriraju, dok su radionice s dionicima pokazale koje se mjere smatraju najvažnijima, izvedivima i relevantnima za stvarno upravljanje Parkom. Upravo ta povezanost čini osnovu ovog plana.
Analize su pokazale da se najveća klimatska ugroženost prostorno preklapa s najvrjednijim i najposjećenijim dijelovima Parka. Središnji jezerski sustav, sedrene barijere i pješačka infrastruktura u zoni jezera imaju najviši prioritet za prilagodbu. Istodobno, šumske i padinske zone imaju važnu ulogu u zaštiti sliva, prevenciji erozije, smanjenju rizika od požara i očuvanju bioraznolikosti. Najvažniji smjerovi djelovanja su prevencija i rano otkrivanje požara, prilagodba staza i mostova hidrološkim rizicima, monitoring sedre, vode, faune i šuma, očuvanje staništa i integracija klimatskih rizika u redovno upravljanje Parkom.
Drugi značajan dokument koji je proizašao iz projekta CAMPUS odnosi se na Studiju izvodljivosti smanjenja emisija stakleničkih plinova za Nacionalni park Plitvička jezera.
Svrha ove studije je procijeniti koje su mjere smanjenja emisija stakleničkih plinova provedive unutar sustava upravljanja Nacionalnim parkom Plitvička jezera te na koji se način te mjere mogu povezati s postojećim upravljačkim dokumentima, prilagodbom na klimatske promjene i zaštitom izvanredne univerzalne vrijednosti ovog UNESCO-ovog lokaliteta. Studija ne promatra Park isključivo kao prirodno područje, već kao složen operativni sustav koji obuhvaća zaštitu prirode, prihvat i prijevoz posjetitelja, ugostiteljske usluge, smještaj, trgovinu, tehničko održavanje, upravljanje objektima, komunalnu infrastrukturu, prostorno praćenje, obrazovanje i svakodnevnu logistiku.
Ukoliko vas zanimaju i drugi Planovi prilagodbe klimatskim promjenama UNESCO područja pogledajte web stranicu projekta https://www.italy-croatia.eu/web/campus.