Dan cretova

• 

• 

---

Dan cretova obilježava se svake godine četvrte nedjelju u srpnju. Proglašen je 1990-ih od strane Scottish Wildlife Trust, dobrotvorne organizacije posvećene očuvanju divljih životinja, biljaka i prirodnog okoliša. Slavi se mjestimice i povremeno. Ove godine obilježen je po prvi puta u Nacionalnom parku Plitvička jezera i Hrvatskoj.

Cilj Dana je bolje razumijevanje i širenje saznanja o cretovima (tresetištima) kao posebnim i izuzetno važnim staništima na Zemlji.

Cretovi – vlažna staništa na kojim se voda zadržava neposredno na tlu, malo iznad ili ispod razine tla. Karakteriziraju ih specifični uvjeti i čudesan biljni svijet. Zbog zasićenosti vodom i nedostatka kisika biljni ostaci se vrlo slabo ili uopće ne razgrađuju, stvaraju treset. Treset se nagomilava, „raste“, a da bi dosegao debljinu od jedan metar potrebno je oko 1000 godina. Od biljaka dominiraju niski šaševi i mahovine (mahovi tresetari i smeđe mahovine). Posebnost ovih hranjivom siromašnih staništa su biljke mesožderke ili insektivorne biljke specijalizirane za iskorištavanje nitrata iz proteina životinja, prvenstveno sitnih kukaca.

Iako zauzimaju samo 3% svjetske površine pohranjuju ogromne količine ugljika (30%) i pomažu u borbi protiv klimatskih promjena. Pomažu u filtriranju vode, usporavaju protok oborinskih voda i sprječavaju nepoželjne poplave. Osim toga, važno su stanište za mnoge rijetke i ugrožene vrste.

Globalno je uništeno više od 25% tresetišta. Glavne prijetnje su im melioracijski zahvati, iskapanje treseta za gorivo i druge svrhe (kompost za cvijeće i povrće), sukcesije (zarastanje šumskom vegetacijom) i klimatske promjene. Da bi se očuvali pokrenuti su brojni projekti obnove. Aktivnim mjerama upravljanja moguće je produžiti njihov vijek trajanja.

Zastupljeni su na svim kontinentima, a tipična su vegetacija sjeverne i atlanske Europe. Hrvatska je jedna od 180 zemalja svijeta u kojoj su zastupljeni i južna granica rasprostranjenosti tog tipa staništa. Među zemljama je u kojima je postotak tih staništa iznimno malen (manji od 0,4 %), ali ne zanemariv.

U Hrvatskoj predstavljaju reliktnu vegetaciju (ostatke iz ledenog doba) koja se održala na mikro lokacijama u uvjetima hladnije i vlažnije klime. Očuvani su još na lokalitetima Dubravica u Hrvatskom Zagorju, Blatuša na Baniji, nekoliko lokaliteta u Gorskom Kotaru, Velebitu i okolici Plaškog.

U Nacionalnom parku Plitvička jezera nalazimo najbolje očuvana cretna staništa u Hrvatskoj. Zastupljena su dva tipa cretova: prijelazni cretovi (7140) i bazofilni cretovi (7230). Natura su ciljni stanišni tipovi Nacionalnog parka Plitvička jezera.

Iako su mali površinom s aspekta bioraznolikosti iznimno su važna i zanimljiva staništa. Njihova vrijednost prepoznata je na nacionalnoj, Europskoj i globalnoj razini.

Prijelazni acidofilni cret – veličine oko 1 ha formiran je na dijelu nekadašnjeg korita Prošćanskog jezera (danas područje Matice i Ljeskovačke bare). ). Od postglacijala (boreala) započelo je zarastanje i postupno pretvaranje u tresetište. Dubina treseta na tom dijelu je oko 4,5 m. Na njemu su zastupljene četiri od 22 vrste mahova tresetara u Hrvatskoj: Sphagnum squarrosum S. palustre, S. flexuosum i S. teres koji se na cretu ističe gustim populacijama poput saga. Osim mahova tresetara prisutne su i druge vrste rijetkih i zaštićenih mahovina. Među njima posebno se ističe vrsta Hamatocaulis vernicosus kojoj je to jedini recentni lokalitet u Hrvatskoj. Na ovom tipu creta zastupljene su čak dvije mesožderke okruglolisna rosika Drosera rotundifolia i i mala mješinka Utricularia minor. Zastupljene su i druge rijetke ugrožene i zaštićene vrste: zvjezdasti šaš Carex echinata (EN),žuti šaš Carex flava (EN), uskolisna suhoperka Eriophorum angustifolium te niz drugih.

---

• 

• 

• 

• 

---

Bazofilni cretovi (7230) površinom su veći i zastupljeni s nekoliko zajednica razvijenih na malim površinama u depresijama i jaružicama u sastavu vlažnih travnjaka Molinio-Lathyretum pannonici i močvarne vegetacije u južnom, jugoistočnom dijelu Parka. Na njima nema mahova tresetara. Susrećemo neke druge rijetke, ugrožene i zaštićene biljke kao što je mesožderka tustica kukcolovka Pinguicula vulgaris (CR), čaškasta baluška Tofieldia calyculata (CR), močvarna brula Triglochin palustris (CR), Hostov šaš Carex hostiana (EN), širokolisna suhoperka Eriophorum latifolium i dr.

• 

• 

• 

•