Svake četvrte nedjelje u srpnju cretovima se posvećuje posebna pažnja, slavi se ljepota i sjaj cretova s ciljem podizanja svijesti o njihovoj iznimnoj važnosti i ranjivosti.
Cretovi su specifična staništa koje karakterizira stalna natopljenost vodom, nedostatak kisika i niske temperature koje sprječavaju razgradnju uginulih biljnih ostataka. Zbog ekstremnih uvjeta organska tvar se slabo razgrađuje, nakuplja i stvara trest siromašan hranjivim tvarima, za život pogodan jedino vrstama sa specifičnim prilagodbama.
Cretovi su među najugroženijim i najrjeđim staništima na Zemlji. Nezamjenjiv su saveznik u borbi protiv klimatskih promjena, pohranjuju velike količine ugljika, usporavanju protok oborinskih voda i nepoželjne poplave. Tipični su za sjeverna područja s hladnijom i vlažnijom klimom, Zapadnu i Atlansku Europu. U Hrvatskoj su to ostaci iz ledenog doba koji predstavljaju južnu granicu rasprostranjenja.
Nacionalni park Plitvička jezera jedno je od tih rijetkih očuvanih područja, a ističe se raznolikošću i posebnošću cretnih staništa. Prijelazni (7140) i bazofilni cretovi (7230) ciljna su staništa ekološke mreže Natura 2000 za područje Parka. Dan cretova prilika je da se pohvalimo njihovom ljepotom i sjajem.
Cretovi Parka udomljuju neobične predstavnike biljnog svijeta poput mahova tresetara, biljaka mesožderki, biljaka koje izgledaju kao da nose vunu te drugih zanimljivih predstavnika koji su rijetki u Hrvatskoj ili im je Park jedio nalazište.
Mahovi tresetari
Imaju iznimnu moć upijanja vode, žive i mrtve stanice poput spužve mogu zadržati vodu u količini većoj više od 20 puta od svoje težine i niz drugih prilagodbi koje im omogućuju život u specifičnim cretnim uvjetima. U Parku žive čak 4 vrste mahova tresetara Sphagnum flexuosum, Sph. palustre, Sph. squarrosum, Sph. Teres. Na acidofilnim cretu tvore guste sastojine poput saga i stvaraju uvjete za naseljavanje drugih cretnih vrsta. Hodanje po mahovinskom sagu izniman je doživljaj i privilegija samo onih koji ih proučavaju, prate i poduzimaju aktivne mjere upravljanja.
Biljke mesožderke
Jedinstvene u biljnom svijetu, prilagođene preživljavanju na staništima siromašnim hranjivim tvarima. Mogu „jesti“ kukce i tako nadoknaditi manjak hrane u tlu. Park je jedino mjesto gdje žive čak tri biljke mesožderke, okruglolisna rosika Drosera rotundifolia, kritično ugrožena (CR) tustica kukcolovka Pinguicula vulgaris i mala mješinka Utricularia minor, također rijetka vrsta flore Hrvatske.
Biljke koje nose vunu
U Parku na cretovima rastu tri vrste biljaka koje nose vunu: širokolisna Eriophorum latifolium, uskolisna E. angustifolium i vitka suhoperka E. gracile kojoj je Park jedino recentno nalazište u Hrvatskoj. Naziv roda Eriophorum potječe od grčkih riječi „erion“ – vuna i „forein“ – nositi. U vrijeme cvatnje biljke zaista nose čuperke bijelih vlakanaca koji izgledaju kao vuna, a potječu od izduženih dijelova (čekinjica) ocvijeća, skupljenih u klasićima. Vrlo su impresivne cretne livde s gušćim populacijama suhoperki.
Glavne prijetnje cretovima na globalnoj razini su melioracijski zahvati, iskapanje treseta, zarastanje šumskom vegetacijom (progresivna sukcesija) i klimatske promjene.
U cilju očuvanja ovih iznimno rijetkih i važnih staništa u Nacionalnom parku Plitvička jezera provodi se praćenje osjetljivih cretnih vrsta i vodnog režima te se poduzimaju aktivne mjere uklanjanja drvenastih vrsta.