Ovogodišnjim prebrojavanjem potvrđeno je da područje Parka nastanjuje oko 20 dabrova.
Stručna služba Parka početkom rujna provela je prebrojavanje dabrova na 12 lokacija uzduž područja rasprostranjenja – od rijeke Korane do izvorišnog područja Crne i Bijele rijeke te Rječice. Akcija je provedena na lokacijama na kojima su prethodno utvrđene aktivne nastambe. Cilj prebrojavanja dabrova je praćenje veličine populacije i utjecaja na staništa kako bi se po potrebi mogle primijeniti mjere upravljanja.
Zašto se prebrojavanje provodi krajem ljeta i početkom jeseni?
U tom razdoblju se, osim roditeljskog para i ovogodišnjih mladunaca, mogu uočiti i prošlogodišnji mladunci. Oni u kasnijem dijelu godine, obično u kasnu jesen, odlaze od roditelja u disperziju (potragu za vlastitim teritorijem).
Metode rada na terenu:
- Promatranja su obavljana s kopna dvogledom.
- Nastambe su promatrali jedan ili dva promatrača dvije zore i dva sumraka.
- Promatranje trajalo od 5:45 do 7:45 sati ujutro te od 18:00 do 20:00 sati navečer.
- Na udaljenim i teže pristupačnim lokacijama postavljene su fotozamke kao nadopuna metodi prebrojavanja.
Europski dabar (Castor fiber) najveći je europski glodavac. U Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama. Nalazi se u Prilogu IV Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta.
U Hrvatskoj je naseljavao kopnena vodena staništa do kraja 19. stoljeća. U okviru projekta “Dabar u Hrvatskoj” 85 dabrova porijeklom iz Bavarske (Njemačka) pušteno je u hrvatske kopnene vode u razdoblju od travnja 1996. do ožujka 1998. Odtad se uspješno raširio po Hrvatskoj. Prvi put je za područje Parka zabilježen 2010. u rijeci Korani otkuda se proširio u jezera i vodotoke.
Ekološka uloga
Dabrovi su poznati kao inženjeri vodenih ekosustava. Grade brane kako bi podigli razinu vode, stvorili duboka i mirna jezerca, osigurali nastambu od predatora i smrzavanja te si omogućili lakši pristup hrani. Podizanjem razine vode stvaraju nova močvarna staništa koja pogoduju brojnim drugim vrstama.
Dabrovi povećavaju bioraznolikost područja, ali mogu imati negativan utjecaj naoligotrofne ekosustavesiromašne hranjivim tvarima i bogate kisikom (potoci i jezera).
U okviru projekta „Istraživanje prisutnosti dabra na području Nacionalnog parka Plitvička jezera“, tvrtka Oikon d.o.o. u suradnji sa Stručnom službom Parka provela je od 2019. do 2022. godine istraživanje brojnosti, životnog prostora i aktivnosti dabra te njegova mogućeg utjecaja na sedrene barijere. Utjecaj na sedrene barijere nije zabilježen. Utvrđeno je desetak aktivnih nastambi, a brojnost je procijenjena na dvadesetak jedinki.
Stručna služba Parka kontinuirano provodi monitoring (praćenja) dabra prema Programu izrađenom u okviru Projekta. Da bi se utvrdio trend populacije i eventualni negativni utjecaj potrebno je nastaviti praćenje i po potrebi istraživanje. Prebrojavanje dabrova je jedna od aktivnosti praćenja dabra.