Velika zlatnica, u narodu poznata kao zlatošipka, kasna zlatnica ili zlatni prut, višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae) podrijetlom iz Sjeverne Amerike. U Europu je unesena sredinom19. stoljeća kao ukrasna biljka. U Hrvatskoj se agresivno širi, istiskuje zavičajne biljne vrste te smanjuje bioraznolikost prirodnih staništa. Najrasprostranjenija je u kontinentalnom dijelu, ali se širi i u gorskoj i primorskoj Hrvatskoj. Najčešće naseljava vlažne i zapuštene površine, obale potoka i rijeka te rubove šuma, cesta i slično.
U Nacionalnom parku Plitvička Jezera poduzimaju se aktivne mjere uklanjanja ove strane agresivne vrste. Iako je trenutno zastupljena tek točkasto, mjere se provode kako bi se spriječilo njezino širenje i ugrožavanje iznimne bioraznolikosti Parka.
Kako je prepoznati?
- Stabljika uspravna, okruglasta i gola, visine do 2 m.
- Duž stabljike nalaze se brojni lancetasti listovi oštro nazubljenih rubova.
- Cvjetovi zlatnožute boje skupljeni su u razgranatim metličastim cvatovima.
- Biljka cvate krajem ljeta i u jesen.
Kako utječe na bioraznolikost i ekosustave?
- U kompeticiji je sa zavičajnim vrstama, istiskuje ih smanjuje bioraznolikost.
- Može biti izvor biljnih patogena jer prenosi kukce koji ih nose.
- Guste populacije na livadnim staništima mijenjaju temperaturu i vlažnost tla.
- Utječe na brojnost i raznolikost beskralješnjaka, uključujući i mrave roda Myrmica koji su domaćini strogo zaštićenim vrstama leptira iz roda Phengaris.
Kako je suzbiti?
Ručno plijevljenje i košnja prije cvatnje kako bi se spriječilo stvaranje i rasijavanje sjemena. Suzbijanje zahtjeva ustrajnost jer se biljka širi vegetativno podzemnim dijelovima i generativno sjemenkama koje stvara u velikom broju.
Ako uočite strane i invazivne strane vrste u prirodi možete dojaviti njihove nalaze putem mobilne aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj ili putem web-obrasca za dojavu nalaza https://invazivnevrste.haop.hr/ ili Stručnoj službi Parka ako je riječ o uočavanju na području Parka.
Osim dojave, možete i sami poduzeti navedene mjere suzbijanja na svojim površinama čime ćete značajno doprinijeti sprječavanju širenja stranih agresivnih vrsta, a time i očuvanju iznimne bioraznolikosti Nacionalnog parka Plitvička jezera i Hrvatske.