Osnovne spoznaje o medvjedima koje su potrebne u upravljanju ovom NATURA 2000 ciljnom vrstom u Nacionalnom parku, uključuju podatke o njihovom kretanju, veličini životnog prostora, gustoći populacije, njihovoj aktivnosti i korištenju staništa. Istraživanje je provedeno u razdoblju 2014 – 2021 te je time obnovljeno istraživanje medvjeda koje je bilo aktivno u periodu od 1981 – 1990. godine. Istraživanje je provodio prof. dr. Đuro Huber, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Tijekom istraživanja u periodu 2014 – 2021. godine, ukupno je praćeno i obilježeno GPS ogrlicama 11 jedinki medvjeda.
Prema rezultatima istraživanja područje NP Plitvička jezera u jednom trenutku koristi 25 – 30 jedinki s time da su se svi obilježeni medvjedi kretali i van granica Parka. U tom smislu Park nema „svoje medvjede“, nego prostor Parka koriste medvjedi koji ovdje imaju dio svog životnog prostora. Prosječna gustoća iznosi 9 jedinki medvjeda na 100km² s time da je veličina životnog prostora 100 – 200km². Medvjedi se međusobno izbjegavaju osim tijekom sezone parenja.
Za razliku od odraslih medvjeda mužjaka koji se uglavnom kreću noću, porodične skupine, ženke sa mladima i neodrasli medvjedi više se kreću danju.
Svi medvjedi koji su obrađeni bili su primjerenog tjelesnog stanja i zdravlja. Jedna medvjeđa porodica na području Parka imala je tri medvjedića, a prosjek za Hrvatsku je 2.4 medvjedića u leglu.
