Šume predstavljaju kompleksne kopnene ekosustave koji pokrivaju oko 1/3 zemljine površine i predstavljaju 80% svjetske kopnene biološke raznolikosti. Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela je 28. studenog 2012. godine rezoluciju kojom je 21. ožujka proglašen “Međunarodnim danom šuma”. Na taj dan se određenim temama podiže svijest o važnosti šuma.
Od 2017 godine, teme međunarodnog dana šuma vezane su za isticanje specifičnog doprinosa šuma Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030. >> PROČITAJ VIŠE
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana šuma je “Šuma i obrazovanje” kojom se želi ukazati na važnost obrazovanja na svim razinama u postizanju održivog gospodarenja šumama i očuvanja biološke raznolikosti.
Šuma je važan dio našeg svakodnevnog života čega koji put i nismo svjesni. Na primjer, kad popijemo čašu vode, kada udišemo, napišemo nešto u bilježnicu ili sagradimo kuću ne povezujemo to uvijek sa šumom. U njima čovjek pridobiva drvo kao sirovinu za podmirenje svojih potreba, proizvode kisik, uskladištavaju ugljik (smanjuju utjecaj stakleničkih plinova), pročišćavaju vodu za piće (3/4 svjetske dostupne pitke vode dolazi iz područja pokrivenih šumom).
Šume imaju važnu ekološku, ekonomsku i socijalnu funkciju. Pod ekološkom funkcijom podrazumijeva se održavanje biološke raznolikosti, utjecaj na klimu i klimatske promjene, zaštita tla i vodenih resursa. Ekonomska funkcija ogleda se kroz drvo kao sirovinu koja traži veliki broj radnih mjesta kako u procesu pridobivanja drva tako i u drvnoj industriji (ostvarivanje financijskih prihoda potrebnih za život). Socijalna funkcija šuma stvara povoljnu okolinu za rekreaciju i zdravlje ljudi, poboljšava ekološku svijest i kulturu društva. Ovi i mnogi drugi aspekti naših života povezani su sa šumama na ovaj ili onaj način. Na žalost, kroz cijelu povijest čovječanstva prisutan je trend smanjenja površina šuma (pretvaranje u poljoprivredna zemljišta i urbana područja).
Da bi se zaustavili trendovi smanjenja površina šuma i da bi trajno uživali u svim koristima i uslugama koje nam pružaju šume s njima je potrebno gospodarit (upravljati) na održivi način koji se temelji na funkcijama šuma. Zanimljivo je napomenuti da je u hrvatskom šumarstvu jedan oblik održivog gospodarenja i korištenja („Potrajno gospodarenje“) započeo prema dokumentu „Šumski red Marije Terezije“ još davne 1769. godine. U njemu se preporučuje vrijeme sječe, traži evidencija o sječama, daju praktične upute o sjetvi sjemena i sadnji žira, zabranjuju štetni zahvati (brst i guljenje kore) te donosi niz propisa o zaštiti šuma. Ovim dokumentom osnovane su tri šumarije u Krasnu, Oštarijama i Petrovoj gori.
