Proljetnice su biljke koje imaju zajedničku karakteristiku da cvatu u proljeće. One su iznimno važne u ekosustavu jer svojim peludom i nektarom prehranjuju kukce, najčešće različite vrste leptira i pčela tek izišle iz svojih skrovišta dajući im mogućnost preživljavanja dok se ne pojave cvjetovi ostalih biljaka. Na Plitvičkim jezerima najprije se pojavljuju jaglaci, visibabe i kukurijek božićnjak koje pronalazimo ponekad već početkom veljače. Zatim dolaze , šafrani, podbjel, jetrenka, pasji zub, pavenka, ljubičice, kaljužnica, likovci, režuhe i ostale vrste.
Proljeće kao da svakim novim danom želi pokazati nekog novog cvjetnog stanovnika uz jezera skrivena u šumi. Ovdje je opet najvažnija sunčeva svjetlost i toplina koja počinje sve jače zagrijavati tlo. Krošnje drveća još nisu obukle ruho zelenog lišća pa prve proljetnice imaju dovoljno svjetla. Dok ta čarolija pomlađivanja traje, šume i proplanci pod toplinom proljeća oslikaju se nebrojenim mnoštvom cvjetova svih boja.
Kanjon Donjih jezera nešto je topliji i njegove stijene privlače više topline i sunčeve svjetlosti pa se i snijeg zadržava kraće te se proljetnice ovdje pojavljuju i nekoliko tjedana ranije nego u ostalom dijelu Nacionalnog parka Plitvička jezera. Ti prvi cvjetovi različitih boja često su zbog svoje ljepote ugroženi od nesavjesnih posjetitelja koji ih trgaju i sakupljaju narušavajući sklad i ljepotu njihovih staništa. No oni razumni, istinski zaljubljenici u prirodu i obožavatelji Plitvičkih jezera, nikada to neće učiniti već će se prepustiti njihovoj ljepoti, uživati u trenutku prolaznosti vremena ili ih fotografirati i uživati u njihovim fotografijama do idućeg proljeća i njihove ponovne pojave. No kao i svaka čarolija tako i ova vrlo kratko traje jer će se krošnje bukve, različitih vrsta javora, jasena, drijena, graba, johe, trešnje, jarebike, mukinje i ostalog šumskog drveća i grmlja već kroz nekoliko tjedana obući lišćem i zasjeniti šumsko tlo čuvajući vlagu nakupljenu otapanjem zimskih snjegova, a koristeći sunčevu svjetlost u procesu fotosinteze.
Stoga vas pozivamo da promatrate nenadmašnu ljepotu proljetnica, cvijeća koje nagovještava dolazak toplijeg dijela godine imajući na umu njihovu važnost za ekosustav i da ju sačuvate novim generacijama posjetitelja. Uz jezera i vodotoke se najčešće susreću visibaba, jetrenka, ljubičice, jaglaci, kaljužnica, režuhe, pavenka i druge zanimljive vrste poput mišjeg uha i ovdje iznimno rijetkog pasjeg zuba.
Pročitajte i druge zanimljive Priče iz Nacionalnog parka Plitvička jezera