Skriveno od pogleda znatiželjnika, Nacionalni park Plitvička jezera krije neprocjenjivo blago – špiljski vrt. Špiljski vrt vrlo je rijetka krška forma koja može nastati ispod slapova i vodopada pri intenzivnom osedravanju. Tvore ga brojne šupljine, polušpilje i špilje izgrađene od sedre.
Špiljski vrt Plitvičkih jezera nalazi se ispod više od 200 m široke Labudovačke barijere (izlazne barijere Prošćanskog jezera). Procijenjene je starosti između 300 i 1600 godina.
Za razliku od „klasičnih“ špilja, sedrene špilje ne nastaju otapanjem stijene (odnosno sedre u ovom slučaju), već zatvaranjem šupljina unutar same sedrene barijere.
Nastanak špiljskog vrta možemo zahvaliti specifičnim uvjetima sedrenja. Kada proces osedravanja barijere započinje na samom rubu slapa (obod slapa), tijekom vremena sedra raste prema van i dolje, stvarajući time oblik poput zastora. Kada se zastor spusti do tla, on zatvori prostor unutar barijere i tako nastaje sedrena špilja.
Ispod samog Labudovačkog slapa, višeg od 20 m, ulaz je u Janečekovu špilju. To je špilja duga više od 50 m, sastoji se od 2 dvorane i 2 hodnika. Na dnu se nalazi malo jezero dubine do 0,4 m i površine 12 m2, a ukrašene su brojnim stalaktitima i stalagmitima, kao i drugim sedrenim ukrasima.
Još 1910. godine Dragutin Franić pisao je o ovom fenomenu: „Ispod prvašnjih koprenastih (mrežastih) vodopada podno stijena Prošćanskoga Jezera nađeno je nekoliko netaknutih pećina i spilja od siga, kojima je dno pod vodom. Voda je „krasne tamno ili zgasito-modre boje“… Ulazi se u veće i manje sigaste spilje dok se ne dođe u najveću špilju prozvanu „Kapela“. Prekrasan je strop ove spilje, jer kao da ga tvore silni nizovi većega i manjega biserja kao i svakojake druge sigaste tvorevine, koje su nalik na najnježnije umjetnine ili filigranske radnje. „To je uz donja jezera najčudesnije na Plitvicama.““
Danas dio slapišta prekriva sam ulazni otvor pa ulaz u špilju više nije moguć.
Špiljski vrt Labudovačke barijere nije jedina sedrena špilja u Parku. Mnoge su skrivene (i neotkrivene) ispod aktivnih slapišta. Kada se dogodi promjena vodenog toka uslijed, primjerice, odlamanja dijela barijere, nerijetko se otkriju manje ili veće šupljine koje kriju pravo blago – sedrene špilje.
Pročitajte i druge zanimljive Priče iz Nacionalnog parka Plitvička jezera
