Obilježava se i slavi diljem svijeta svake četvrte nedjelje u srpnju s ciljem da se podigne svijest o ovim iznimno važnim i zanimljivim staništima.
Cretna staništa su važna komponenta u nacionalnim i međunarodnim strategijama o bioraznolikosti, ublažavanju klimatskih promjena i reguliranju vode. Najveće površine cretova nalaze se na sjeveru, tipična su vegetacija sjeverne i atlantske Europe. Nažalost zbog brojnih prijetnji nestaju alarmantnom brzinom.
Više o Danu cretova na https://bogday.org/
Hrvatska je među zemljama u kojima je postotak cretnih staništa manji od 0,4 %.
U Hrvatskoj su to reliktna staništa (ostaci iz ledenog doba) koja se održala na mikro lokacijama gdje je hladnija i vlažnija klima. U Nacionalnom parku Plitvička jezera zastupljena su dva tipa cretova: prijelazni cretovi (7140) i bazofilni cretovi (7230). Ciljni su Natura stanišni tipovi Parka. Na njima dolaze brojne rijetke i zanimljive vrste, među njima u biljnom svijetu jedinstvene biljke mesožderke.
