Na topografskoj karti Nacionalnog parka Plitvička jezera u području Čorkove uvale nalazi se lokalitet pod nazivom Crno jezero. Kako se radi o šumskom području na kojem se nalazi tek nekoliko manjih izvora i povremenih vodotoka jasno je da ovdje nema govora o „običnom“ jezeru. Tek su stariji stanovnici ovog područja, dugogodišnji zaposlenici Parka i stari zapisi o Plitvičkim jezerima svjedoci postojanja jezera pod nazivom Crno jezero.
Narodni glasovi o podzemnom odviranju i dalekom dopiranju vode s Plitvičkih Jezera.
Voda Plitvičkim Jezerima, kao što je već spomenuto, vidno i nevidno pritječe, a tako isto i otječe. Sa strane Jezera ima nekoliko vrela, koja u njih utječu kao i pokraj potoka Plitvice, ali se ta vrela ljeti izgube pa se tako „Crno Jezero“ od Čorkove Uvale izlilo (ispod zemlje) u jezero Kozjak.
D. Franić, Plitvička jezera i njihova okolica, 1910.
Radi se o povremenom ponoru u koji se infiltriraju vode iz obližnjeg stalnog, ali vrlo malog krškog izvora nazvanog Antino vrelce. Trasiranja, koja su 1984. godine proveli Dešković i suradnici, su dokazala direktnu povezanost ponora Crno jezero (829 m n/v) s izvorom potoka Plitvice (610 m n/v). No ipak, rijetki su ga imali prilike vidjeti kao jezero. Samo u kratkim razdobljima ekstremno visokih voda, nakon naglog otapanja velikih količina snijega ili obilnih padalina, vrtača se napuni vodom i postaje jezero. Ova se vrtača, za razliku od drugih, puni vodom zbog djelomično vodonepropusnih naslaga na njenom dnu. Voda se u vrtači kratko zadržava, ovisno o hidrološkim prilikama i najčešće već nakon nekoliko dana ponire pa vrtača ponovno poprima svoj prijašnji, uobičajeni izgled. Upravo ove godine u svibnju, uslijed ekstremnih hidroloških uvjeta imali smo vrlo rijetku priliku vidjeti Crno jezero u svom njegovom sjaju.
Dotok vode iz Antinog vrelca u Crno jezero
Crno jezero, svibanj 2019.
Crno jezero u ljetnom periodu
Pročitajte i druge zanimljive Priče iz Nacionalnog parka Plitvička jezera
