Hidromorfologija Bijele rijeke

Određivanje hidromorfološkog stanja vodotoka obuhvaća hidrološki režim, neprekinutost (kontinuitet) toka i morfologiju korita (uključena je i vegetacija u koritu i na obali), a smatra se interdisciplinarnim područjem koje povezuje hidrologiju i geomorfologiju te je dio Okvirne direktive o vodama.

Istraživanja vezana za hidromorfologiju Bijele rijeke provedena su od strane Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta s primljenim završnim izvještajem u 2022. godini. Uz određivanje hidromorfoloških elemenata kakvoće (hidrološki režim, kontinuitet rijeke i morfološki uvjeti), opisana su i geomorfološka obilježja doline Bijele rijeke, flora i vegetacija potoka i priobalne zone, antropogeni utjecaj na uzdužnu povezanost toka te procjena količine istaloženog sedimenta u akumulacijama koje su nastale pregrađivanjem toka Bijele rijeke.

Hidrogeološko porječje Bijele rijeke površine je 19,64 km² i većina je izgrađena od dolomita. Tok Bijele rijeke za izrazito sušnih godina u jednom svom dijelu presušuje i utvrđeno je kako voda koja ponire u koritu ne vraća se u njega na mjestu obližnjih prvih izvora. Prekrivenost porječja Bijele rijeke šumom je značajno i iznosi 89,9 %. Detaljnom analizom flore i vegetacije potoka na istraživanim odsječcima (ukupno 26 odsječaka) zabilježen je Natura 2000 stanišni tip Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion u gornjem toku rijeke, dok u plićim dijelovima najčešće na sitnijem sedimentu (pijesku) dominira vrsta puzavi celer Apium repens (Jacq.) Lag., također Natura 2000 vrsta. Izvorišni i gornji tok Bijele rijeke stanište je za zajednice mahovina, a na pojedinim lokacijama vodotoka nalazi se i močvarna vegetacija. Utvrđeno je i 8 antropogenih pregrada koje značajno utječu na uzdužnu povezanost toka Bijele rijeke. Provedene su analize površina akumulacija (na Bijeloj rijeci ih je utvrđeno 7) i volumeni maksimalne zapremnine vode, a procjena volumena sedimenta obuhvatila je dvije akumulacije te je u izvorišnom području količina sedimenta procijenjena na 11.767 m³.

U konačnici, ukupna hidromorfološka ocjena Bijele rijeke opisana je kao neznatno promijenjeno stanje, gdje je u gornjem toku manje izražen ljudski utjecaj (antropogeni), dok je u nizvodnom smjeru hidromorfološko stanje narušeno.

Istraživanje svakako predstavlja značajan doprinos razumijevanju hidromorfologije toka Bijele rijeke i služi kao izvrsna podloga za daljnje postupke restauracije vodotoka (uklanjanje pregrada) koje će Nacionalni park Plitvička jezera poduzeti u narednom razdoblju.