Šareni svijet leptira

Urednik Uncategorized @hr

Kukci su jedina skupina beskralježnjaka koji aktivno lete. Najistraživanija, najzanimljivija, a po mnogima i najljepši red u skupini su leptiri. Po vremenu aktivnosti dijele se na danje i noćne vrste. Evolucijski gledano, najprije su se razvile noćne vrste, kojih i danas ima puno više od danjih. Prije oko 100 milijuna godina, intenzivnijim razvojem biljaka cvjetnica, evoluiraju danje vrste. Od pamtivjeka leptiri su bili predmet mašte, mitologije, ali i istraživanja. Zbog šarenila svojih krila, danje vrste uvijek su bile zanimljivije i atraktivnije za istraživače od noćnih vrsta.

U Hrvatskoj poznato oko 200 danjih vrsta i oko 3000 noćnih. Za područje NP Plitvička jezera do sada je utvrđeno oko 90 danjih vrsta. Noćne vrste nikad nisu sustavno istraživane, a do sada je zabilježeno samo oko 350 vrsta, no za pretpostaviti je da je njihov broj daleko veći.

Njihov životni ciklus, baziran na holometaboliji ili potpunoj preobrazbi, određuje njihovu biologiju i ekologiju. Ženka polaže oplođena jajašca na ovopozicijsku biljku (biljka na kojoj polaže jaja), koja je najčešće i biljka hraniteljica gusjenice. Na njoj se gusjenica hrani i raste (gusjenica je jedini stadij u životu leptira koji raste). Nakon stadija ličinke na red dolazi kukuljica. To je stadij u kojem se dešavaju najintenzivnije promjene, naime, u tom vremenu tijelo gusjenice se u potpunosti mijenja i razvija se odrasli leptir s krilima, rasplodni stadij. Odrasli leptiri ne rastu, često se i ne hrane, žive od nekoliko sati pa do nekoliko mjeseci (ovisno o vrsti), ali svima je zajedničko da se u tom stadiju razmnožavaju i ostavljaju jaja, kako bi nastavili životni ciklus i omogućili preživljavanje vrste. Krila leptira prekrivena su sitnim dlačicama koje su proširene i imaju oblik ljuščica, kao crijepovi na krovu. Pigment u ljuščicama ili njihova strukturna obojenost daju boju leptirima.

Gusjenice leptira (Foto: Arhiva NPPJ)

 

 

 

 

 

 

Zbog načina života i krhkosti, leptiri zimu provode u stanju mirovanja. Prezimljuju ili u obliku jaja, ili kao gusjenica, kukuljica ili imago.

Već krajem zime, kad malo zatopli na livadama i uz šume Parka možemo vidjeti leptire koji prezimljuju u stadiju imaga: žućak Gonepteryx rhamni, kontinentalna riđa Polygonia c-album i danje paunče Aglais io. No pravi vjesnici proljeća su ipak zorice Anthocharis cardamines. Zorica naime prezimljava u stadiju kukuljice i tek kad dobrano zatopli iz kukuljice izlazi leptir i to možemo smatrati početkom proljeća.

Zorica Anthocharis cardamines (Foto: https://www.plantea.com.hr/zorica/)

Na području Parka zastupljene su i tri vrste velikih plavaca: močvarni plavac Phengaris alcon alcon, gorski plavac Phengaris alcon rebeli i veliki plavac Phengaris arion. Sve tri vrste rijetke su i ugrožene nestankom staništa na kojima obitavaju i neadekvatnim ljudskim aktivnostima.

Močvarni plavac Phengaris alcon alcon (Foto: Arhiva NPPJ)

Močvarna riđa Euphydrias aurinia i danja medonjica Euplagia quadripunctaria (noćna vrsta) Natura su vrste za Park.

Danja medonjica Euplagia quadripunctaria (Foto: Arhiva NPPJ)

Zbog bogatstva i raznolikosti staništa u Parku su prisutne i brojne druge vrste danjih leptira. Svojom veličinom i ljepotom ističu se prugasto jedarce Iphiclides podalirius i lastin rep Papilio machaon, šarenilom boja ljepokrili admiral Vanessa atalanta, često će na voćku u vašim rukama sletjeti stričkovac Vanessa cardui (leptir selac, koji dolazi iz sjeverne Afrike). Na livadama Parka zamjetit ćemo bijele leptire: glogov bijelac Aporia crataegi i kupusov bijelac Pieris brassicae (smatran štetnikom, danas ugrožena vrsta zbog velike uporabe insekticida). Tu su još prisutne brojne vrste koje na svojim krilima imaju ˝oči˝, obojenja u formi očiju koja plaše potencijalnog predatora, a zovemo ih okaši.

Prugasto jedarce Iphiclides podalirius (Foto: Arhiva NPPJ)

Ovaj šareni svijet prepun zanimljivosti, aktivnošću čovjeka sve se više mijenja. Potrebno je ga je upoznati kako bi ga mogli sačuvati.