Velike zvijeri (vuk, ris i medvjed) kao grabežljivci na vrhu hranidbene mreže ključni su članovi ekosustava jer izravno utječu na njegovo zdravlje i stabilnost. Loveći jedinke slabije tjelesne kondicije ili hraneći se već uginulim životinjama utječu na brojnost i zdravlje svojeg plijena, smanjuju vjerojatnost širenja bolesti, djeluju i kao ˝čistači˝ekosustava.
Smeđi medvjed
Smeđi medvjed drugi je najveći kopneni mesožder, veličinom i težinom tijela odmah nakon polarnog medvjeda (Ursus maritimus). Mužjak može težiti do oko 300 kg, dok su ženke puno manje i lakše, oko 150 kg. Tijelo mu je prekriveno gustom, pretežno smeđom dlakom i poddlakom. Na prstima ima pandže koje se ne uvlače. Može doseći brzinu do 50 km/h. Unatoč veličini i težini tijela, dobro trči i penje se po stablima.
Samotna je životinja koja u svom kretanju može prijeći velika područja. Ovisno o dobi, spolu, raspoloživosti hrane, ali i partnera kreću se na površinama veličine od 100 – 300 km2. Svežder je, no ipak mu se većina prehrane sastoji od hrane biljnog podrijetla (gomolji, bobice, tvrdi plodovi, ali i zeljaste biljke), ali vrlo rado će pojesti i ličinke kukaca i druge beskralježnjake, ako i ostalu dostupnu hranu životinjskog podrijetla koju uspije uloviti ili ostatke uginulih životinja.
Medvjed zimi, kad nema dovoljno hrane, hibernira, tj. miruje. Otkucaji srca i disanje se smanjuju, a tjelesna temperatura se snižava. U jesen nakupe dovoljne zalihe masti (čak i do 30% tjelesne mase) i naprave brlog, obično u rupama u stijenama ili ispod korijenja velikih stabala. U takvom stanju ostaju sve do proljeća.
Medvjedica u brlogu, u vrijeme zimskog mirovanja, na svijet donosi 1 – 4 mlada, slijepa i bez dlake, svako težine oko 350 g. Kako je medvjeđe mlijeko izrazito koncentrirano i hranjivo (12 % mliječne masti), mladunčand brzo dobiva na težini i jača.
- Životni vijek medvjeda u prirodi je oko 25 godina, dok u zatočeništvu može doživjeti 40 godina.
- Na krznu i izmetom raznosi sjemenje biljaka i tako pomaže u njihovu širenju.
- Zbog biljne prehrane izmet mu nije neugodnog mirisa.
Nekad je smeđi medvjed bio raširen po cijeloj Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Danas je njegov areal znatno smanjen, tako da su u Europi optale samo pojedinačne populacije u najdivljijim dijelovima Europskog poluotoka. Jedna od tih populacija je i Dinarska populacija kojoj pripadaju i medvjedi kojima je stanište na području Hrvatske pa tako i Nacionalnog parka Plitvička jezera. U NP Plitvička jezera medvjedi se sustavno prate već dugi niz godina i tako je utvrđeno da na području Parka u svako trenutku boravi 30-ak medvjeda. Medvejedi, kao ni druge divlje životinje, ne poznaju granice država i nacionalnih parkova, tako da se svi oni nesmetano kreću unutar i izvan granica Parka.
Raznolikost staništa
Za raznolikost i brojnost flore i faune bitna je raznolikost, zdravlje i bogatstvo staništa. Upravo raznolika i zdrava staništa, gdje biljke i gljive mogu naći idealne uvijete za rast, a životinje hranu i zaklon, odlika su Nacionalnog parka Plitvička jezera te je to razlog ovako velike brojnosti medvjeda na ovom području. Zbog svoje važnosti za ekosustav medvjed je postao simbol NP Plitvička jezera.
U Hrvatskoj je medvjed strogo zaštićena vrsta. Najveće prijetnje prdstavljaju nestanak, fragmentacija ili uništavanje staništa, prometnice i odlagališta otpada. Kako bi se smanjilo njihovo stradavanje potrebno je zaštititi odlagališta otpada i onemogućiti medvjedima prilazak, a na prometnicama u staništima medvjeda napraviti ˝zelene mostove˝. I najbitnije, za opstanak cjelokupne flore i faune, pa tako i čovjeka bitno je održati čitav ekosustav zdravim i vitalnim, a bioraznolikost očuvanu.
Medvjedi su plašljive životinje i ako osjeti (čuje, vidi ili nanjuši) čovjeka maknut će se iz njegove blizine. Ukoliko ga ipak sretnene u prirodi bitno je ostati smiren i polagano se maknuti iz njegove blizine. I nikako nije preporučljivo prilaziti medvjedićima. Majka im je sigurno u blizini, a medvjedica je vrlo brižna majka i stat će u obranu svoje mladunčadi, što može biti vrlo nezgodno i opasno za čovjeka.
Kada se podigne na zadnje noge medvjed ne pokazuje agresiju, već provjerava svoju okolinu.
