Nacionalni park Plitvička jezera – na putu ka održivosti

Urednik Održivost

O održivom poslovanju danas se mnogo govori, ali se rjeđe navodi što se u stvarnosti zaista provodi. Ovo široko područje, u kojem se isprepliću zaštita okoliša, društveni napredak i ekonomski razvoj, predstavlja veliki izazov i obvezu, posebice u uvjetima kad se štiti prirodna baština pod zaštitom UNESCO-a. Tijekom 75 godina svog postojanja, Nacionalni park Plitvička jezera postupno je uvodio održive prakse, a 2023. godine dobio je Green Destinations srebrnu nagradu za održivost. Ova nagrada obnavlja se svake dvije godine, stoga je kontinuirani rad na održivosti jedini način da svojim primjerom mijenjamo svijet oko nas.

U nastavku su navedene neke od održivih praksi Nacionalnog parka Plitvička jezera:

  • Infrastruktura Parka, poput drvenih staza i pristaništa za brodove, prilagođena je na način da čuva izvornu ljepotu prirode.
  • Još davne 1976. godine zatvorena je prometnica koja je prolazila kroz Park, preko jezera, dok su prva dva elektrobroda zaplovila Kozjakom 1977. godine. Nekadašnji prijevoz jezerom Kozjak, koji se odvijao drvenim čamcima na vesla, i danas je retroatrakcija u kojoj se mogu okušati posjetitelji Parka.
  • Za zaposlenike Parka koji dolaze iz udaljenih lokacija, u radijusu od 60 km od mjesta rada, Park organizira prijevoz svojim autobusima već dugi niz godina. Time se smanjuje broj osobnih automobila u okruženju Parka i dodatne emisije stakleničkih plinova.
  • Putem zelene nabave, Park je nabavio električna vozila namijenjena za potrebe posjetiteljske infrastrukture (mini vozila za prijevoz otpada, mini vozila za prijevoz prtljage), kao i nekoliko električnih i hibridnih automobila za razne namjene.
  • Služba zaštite Parka kontinuirano provodi radionice i druge edukacijske programe za posjetitelje kako bi se proširila svijest o zaštiti prirode.
  • Kroz ponudu paket aranžmana s više noćenja u Parku, ulaznicama i ponudom u okolici, potičemo dulji boravak gostiju u destinaciji.
  • Masovni turizam je problem za prirodu, stoga je uveden sustav rezerviranja određenog broja ulaznica po satu i uspostavljena je politika cijena s različitim cijenama na dnevnoj bazi i po sezonama, kako bi se djelomično rasteretila jezerska zona Parka.
  • Provodimo anektiranja gostiju kako bismo učili na povratnim informacijama i poboljšali iskustvo posjeta Plitvičkim jezerima.
  • Dobre prakse usvojene su u smještajnim i ugostiteljskim objektima Parka, gdje se ugrađenim senzorskim slavinama reducira potrošnja vode.
  • Od 2018. godine nositelj smo ZelEn certifikata kojim se potvrđuje da je 100% korištene električne energije Parka dobiveno iz obnovljivih izvora. Ovaj certifikat obnavlja se svake godine i dokaz je da Park električnu energiju nabavlja iz certificiranih elektrana koje su posvećene poslovanju s neškodljivim utjecajem na okoliš.
  • Smanjenje otpada jedan je od ciljeva odgovornog poslovanja. U Parku se otpad selektira po kategorijama: papir, staklo, plastika, metal, tekstil, elektronički otpad, gume, bio-otpad, glomazni otpad. Uvođenjem biorazgradive ambalaže 2015. godine započeli smo izbacivanje  plastike iz poslovanja.
  • Težimo „zero waste“ strategiji poslovanja na način da zbrinjavamo otpad od hrane u komorama za zbrinjavanje otpada, koji se potom selektira i predaje otkupljivačima.
  • Nova rasvjeta s LED tehnologijom koja troši 50% manje električne energije, uvedena je 2018. godine. Osim što ne rasipa svjetlo u svim pravcima, ova rasvjeta tijekom noći radi sa 40% intenziteta i prihvatljivija je za biljni i životinjski svijet.
  • Ponašanje posjetitelja regulirano je Pravilnikom o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka Plitvička jezera te navedeno na web stranicama, brošurama Parka i ulaznicama u Park. Iako su zabrane poput oštećivanja drveća, bacanja otpada, uznemiravanja i hranjenja životinja i plivanja, posve logične za lokaciju poput nacionalnog parka, i danas imamo primjera gdje se poneko pravilo prekrši.

Na nama je još dug put, no polako potičemo svijest posjetitelja i lokalne zajednice o jedinom ispravnom pristupu u kojem će se lakše postizati ravnoteža između čovjeka, prirode i ekonomskog razvoja.