Zanimljivo je pogledati nazive naselja i toponime u okolici Plitvičkih jezera pa utvrditi na koji način su dobila ime ili kako su se prije zvala. Nazivi jezera su više puta obrađeni pa ih ovdje nećemo spominjati.
Naziv Plitvice dolazi od pridjeva plitak što označava nizak vodostaj ili malu visina vode u koritu rijeke. U starim zapisima za potok Plitvica moguće je pronaći i naziv Plitkica, a s vremenom se vjerojatno zbog lakšeg izgovora ustalio izraz Plitvica. Ime Plitvice prvi put se spominje 1558. u odluci Hrvatskog sabora u Steničnjaku gdje se traži da grof Tržački postavi 3 stražara na Plitvicama (Prythwycze).
Plitvica selo kroz koje protječe potok Plitvica nekada se zvalo Osredak, isto kao i jezero Gavanovac. Cijeli taj kraj nalazio se u sredini između vode i šume pa je dobio takav naziv.
Plitvički Ljeskovac tek je oko 1870. dobio današnje ime, a nekad se zvao Stupa jer je tamo bilo nekoliko stupa za izradu vunenog sukna. Naziv Ljeskovac vjerojatno je dobio zbog velike količine drveta lijeske koja se nalazila na tom području ili prema potoku Ljeskovac. Prema jednoj legendi tamo je bilo velika ljeskova šuma koja se zbog naseljavanja morala krčiti, a neki Ninko Končar nije došao krčiti pa je po kazni dobio 70 udaraca ljeskovim štapom.
Gornji i Donji Babin Potok dobili su nazive po potoku Babin potok koji kroz njih protječe. Sam potok sporo teče, slabašan je, često staje i počiva kao baba pa ga je narod nazvao Babin potok.
Rastovača je prema jednoj priči naziv dobila po hrastovom drveću kojeg je tu nekada bilo dosta, a prema drugoj priči radilo se o rastovaru robe na granici između Austro Ugarske i Otomanskog carstva.
Velika Poljana naziv je dobila po prostranoj poljani koja se tu nekad nalazila, a drveća gotovo i nije bilo.
Naselje Mukinje naziv je dobilo po drvetu mukinje.
Naselje Jezerce nekad se zvalo Crno Jezerce i naziv je dobilo po jezeru koje je nekad davno tamo bilo ispod brda Bilo, ali je presušilo.
Prijeboj se nekada zvao i Priboj.
Vrelo Koreničko dobilo je naziv po izvoru Vrelo koje se nalazi u naselju i blizu je Korenice.
Mirić Štropina naziv je dobilo po prezimenu Mirić koji su tu doselili i krčili šumu. Naziv štropina potječe od zvuka koji nastaje kada drvo pada i lomi se duž stabla – kaže se da drvo štropi.
Brezovačko polje naziv je dobilo po drveću breze koje je tu nekad bilo puno više nego danas.
Seliški vrh kao najviši vrh nacionalnog parka naziv je dobio po naselje Selište (Borić Selište) u njegovu podnožju.
Cigelj je vrh u Čorkovoj uvali, a naziv je dobio kad je bila izmjera jer je gore bio postavljen „cilj“ kao orijentir pri izmjeri.
Niz naselja i lokacija dobilo je naziv po prezimenima obitelji koji su tu živjeli: Drakulić – Drakulić rijeka, Čorak – Čorkova uvala, Rodić – Rodić Poljana, Biga – Bigina Poljana, Čudić – Čudin klanac, Šijan – Šijanov klanac, Končar – Končarev kraj, Sertić – Sertić Poljana.
Pročitajte i druge zanimljive Priče iz Nacionalnog parka Plitvička jezera
