Fauna

Životinjski svijet NP Plitvička raznolik je i bogat zahvaljujući raznolikosti i očuvanosti staništa. Biološka raznolikost u pogledu faune nije u potpunosti istražena. Kralježnjaci su sa do sada utvrđene 259 vrste relativno dobro istraženi, osim malih sisavaca (izuzev šišmiša), dok je fauna beskralježnjaka, iako znatno brojnija, slabije istražena. Istraživana je najviše u okviru limnoloških istraživanja (zooplankon, makrozoobentos, mikrozoobentos) jer su vodena staništa od primarnog značaja na ovom području.

U okviru istraženih skupina (beskralješnjaci i kralješnjaci) značajan je broj rijetkih i ugroženih vrsta koje se nalaze na Direktivi o zaštiti ptica (Directive 2009/14/EC ) i Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC), Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), endemičnih i strogo zaštićenih vrsta (Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama NN 144/2013) što je pokazatelj specifičnosti područja Parka.

Među kukcima zaslužnu pozornost ima skupina leptira sa do sada utvrđenih 321 vrsta (80 vrsta danjih i 245 noćnih leptira). Posebno se ističu 3 zanimljive vrste iz porodice plavaca: močvarni plavac Phengaris alcon alcon, veliki plavac Phengaris arioni i gorski plavac Phengaris alcon rebeli.

Močvarni plavac Phengaris alcon alcon (Sl.1) kritično je ugrožena vrsta (CR) leptira koja u Parku ima najgušće populacije i jedno je od rijetkih i najbolje očuvanih područja u Hrvatskoj za ovu globalno ugroženu vrstu leptira. Veliki plavac osjetljiva je vrsta (VU), nalazi se na Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) i Prilogu IV Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta.

Sl.1 močvarni plavac Phengaris alcon alcon

Sl.1 močvarni plavac Phengaris alcon alcon

Od ugroženih vrsta svojom ljepotom ističu se obični lastin rep Papilio machaon, uskršnji leptir Zerynthia polyxena, crni apolon Parnassius mnemosyne (Bernska konvencija I Prilog IV Direktive o staništima i vrstama) te močvarna riđa Euphydryas aurinia. Močvarna riđa i danja medonjica Euplagia quadripunctaria (Sl. 2) Natura su ciljne vrste Parka.

Sl. 2 Danja medonjica Euplagia quadripunctaria

Sl. 2 Danja medonjica Euplagia quadripunctaria

Posebno zanimljiva skupina kukaca su tulari sa do sad registriranih 89 vrsta, od čega i jedna endemska vrsta Drusus croaticus i jedna endemska podvrsta Ryacophila dorsalis plitvicensis. I vretenca su kao tulari zanimljiva i posebna skupina kukaca zbog svog životnog ciklusa koji povezuje kopnene i vodene ekosustave, a uz to su važni bioindikatori vodenih ekosustava. Nisu do sad sustavno istraživana niti kompletno inventarizirana. Od do sada utvrđenog broja ugorženih vrsta (8) posebno je zanimljiva vrsta veliki kralj Aeshna grandis (Sl. 3) u kategoriji (EN). Najčešće ga se može vidjeti u šumskim područjima Parka, a razmnožava se u mirnim vodama bogatm obalnom vegeacijom (jezera, lokve, odsječeni rukavci i sl.).

Istočna vodendjevica Coenagrion ornatum Natura je vrsta Parka. Nastanjuje male, osunčane i plitke potoke te sporotekuće kanale.

Sl. 3 veliki kralj Aeshna grandis (Foto:Anita Belančić)

Sl. 3 veliki kralj Aeshna grandis (Foto:Anita Belančić)

Zbog svojih ekoloških značajki  zanimljiva skupina kukaca su trčci. Mogu poslužiti kao pokazatelji kvalitete staništa. Dosadašnjim istraživanjem i slučajnim opažanjem na području Parka utvrđeno je 29 vrsta.

Od sedam saproksilnih vrsta kornjaša navedenih u Dodacima II i IV Direktive o staništima Europske Unije, NATURA 2000 šest vrsta je prisutno na području Nacionalnog parka Plitvička jezera, a za tri vrste s područje Parka je SCI (Sites of Comminity importance) područje: mirišljavi samotar Osmoderma eremita* (*prioritetna), velika četveropjega cvilidreta Morimus funereus i alpska strizibuba Rosalia alpina.

Očuvane šume prašumskog stadija su idealna staništa za ove vrste.

Sl. 4 alpska strizibuba Rosalia alpina

Sl. 4 alpska strizibuba Rosalia alpina

Od beskralješnjaka česti stanovnici vodenih ekosustava, koji su ovdje od primarnog značenja, su dvije ugoržene i strogo zaštićene vrste deseteronožnih (dekapodnih) rakova riječni Astacus astacus i potočni rak Austropotamobius torrentium (Sl. 5). Potočni rak je i Natura vrsta Parka.

Sl. 5 Potočni rak Austropotamobius torrentium

Sl. 5 Potočni rak Austropotamobius torrentium

Velika je raznolikost i kralješnjaka. Jezera i njihovi pritoci imaju obilježja tipičnih pastrvskih visinskih voda. Struktura ihtiofaune promjenjena je kao posljedica poribljavanja tijekom prošlosti, nenamjernog unosa, promjene trofije ili nekog drugog čimbenika (klimatske promjene i dr.). Potočna pastrva Salmo trutta (Sl. 6) danas je potisnuta alohtonim populacijama klena Leuciscus cephalus , crvenperke Scardinius erythrophthalmus i štuke Esox lucius.

Sl. 6 potočna pastrva Salmo trutta (Foto: Aljoša Duplić)

Sl. 6 potočna pastrva Salmo trutta (Foto: Aljoša Duplić)

Vodozemci i gmazovi zastupljeni su sa po 14 vrsta. Od 14 utvrđenih vrsta vodozemaca 6 vrsta se nalazi na Dodatku II Konvenciije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) – BE2 i Prilogu IV Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjkih vrsta – DS4. Posebno je zanimljiv nalaz vrste crnog daždevnjaka Salamandra atra (Sl. 7) i velikog alpskog vodenjaka Triturus carnifex vrsta karakteristične za Alpe i zapadne Dinaride. Na žalost, potvrđena je i prisustnost alohtonih vrsta Pelophylax kurtmulleri porijeklom iz Albaniije i Grčke. Praćenje i kontrola širenja alohtonih vrsta te utjecaj na populacije autohtoniih vrsta jedan je od prioritetnih zadataka upravljanja Parkom.

Sl. 7 crni daždevnjak Salamandra atra

Sl. 7 crni daždevnjak Salamandra atra

Kao i vodozemci i gmazovi su na pdoručju Parka zastupljei sa 14 zanimljivih i značajnih predstavnika. Od tog broja čak 9 vrsta se nalazi na Dodatku II Konvenciije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) – BE2 i Prilogu IV Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjkih vrsta – DS4, jedna vrsta Prilogu IV Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjkih vrsta – DS4 i jenda ugrožena (DD načelo predostrožnosti). Od ukupno 14 potvrđenih vrsta 10 ima status strogo zaštićenih vrsta (Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama NN 144/2013).

Od guštera posebno je zanimljiva zastupljenost živorodne gušterice Zootoca vivipara. Živorodna gušerica je na većini svog areala ovoviviparna (rađa žive mlade), a samo na nekim krajnje južnim dijelovima razmnožavanje je oviparno (polaže jaja). Za prostor Parka zabilježena je i velebitska gušterica Iberolacerta horvathi. Inače je vrsta rasprostranjena u uskom pojasu od istočnih Alpa do sjevernih Dinarida čiji dio je i Hrvatska pa je je njena prisutnost na prostoru Parka posebno zanimljiva.

Na području Parka su zastupljene i dvije od tri hrvatske zmije otrovnice poskok Vipera ammodytes (Sl. 8) i riđovka Vipera berus.

Sl. 8 poskok Vipera ammodytes (Foto: Sanja Žalac)

Sl. 8 poskok Vipera ammodytes (Foto: Sanja Žalac)

Park ima bogatu i raznoliku ornitofaunu. Do sada je zabilježeno 168 vrsta ptica. Zbog očuvanosti i površine šumskih staništa (oko 76 % povaršine) veliki je raznolikost i bogatstvo vrsta vezanih za šumska staništa. Od skupina ptica posebno se među šumskim vstama ističu djetlići, sove, ptice grabljivice i sjenice koje su pokazatelj očuvanosti i kvalitete šumskih staništa. Zabilježeno je 9 vrsta djetlova, 12 vrsta grabljivica i 8 vrsta sova. Za šumska staništa koja čine oko 80% površine Parka vezana je polovica vrsta grabljivica i sova koje gnijezde u Parku. Najbrojnije vrste u Parku su škanjac Buteo buteo, jastrebača Strix uralensis (Sl. 9) i šumska sova Strix aluco. Posebno su značajne populacije jastrebače koja čini oko 10%, malog ćuka Glaucidium passerinum oko 8% i planinskog ćuka Aegolius funerus oko 5% njihovih ukupnih hrvatskih populacija. Gustoća populacije jastrebače (5,4 para/10 km2 ) u bukovo-jelovim šumama u sjeverozapadnom dijelu Parka najveća je zabilježena gustoća ove vrste u Hrvatskoj i među najvećima u Europi.

Sl. 9 jastrebača Strix uralensis (Foto: Dario Štefančić)

Sl. 9 jastrebača Strix uralensis (Foto: Dario Štefančić)

Travnjaci Parka čine oko 23% površine Parka. Važni su za tri gnjezdarice eju livadarku Circus pygargus, sovu močvaricu i kosca Crex crex (Sl. 10). Ukupna populacija kosca u Nacionalnom parku iznosi 40 do 60 pjevajućih mužjaka. Posebno značajana staništa za ovu vrstu su u južnom dijelu Parka (Homoljačko i Brezovačko polje). Na njima je brojna gnjezdarica j i poljska ševa Alauda arvensis.

Sl. 10 kosca Crex crex (Foto: Davor Krnjeta)

Sl. 10 kosca Crex crex (Foto: Davor Krnjeta)

Od ukupno zabilježenog broja gnjezdarica 37 je na popisu ugroženih (Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama NN 144/2013). U kategoriji kritično ugroženih (CR) je jedna vrsta – škanjac osaš Pernis apivorus – rijetka i malobrojna gnjezdarica u Parku. U kategoriji osjetljivih (VU) 6 vrsta – mali ćuk Glaucidium passerinum, kosac Crex crex, crna roda Ciconia nigra, sivi sokol Falco peregrinus, mala prutka Actitis hypoleucos, golub dupljaš Columba oenas. U kategoriji ugroženih (EN) 2 vrste – eja livadarka Circus pygargus i riđa štijoka Porzana porzana. U kategoriji NT – ušara Bubo bubo jastrebača Strix uralensis planinski ćuk Aegolius funereus, vodomar Alcedo atthis,  troprsti djetlić Picoides tridactylus, žuti voljić Hippolais icterina, brezov zviždak Phylloscopus trochilus, sokol lastavičar Falco subbuteo. Od gnjezdarica njih 76 nalazi se na dodatku II Konvenciije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija).

Sl. 11 troprsti djetlić Picoides trydactilus

Sl. 11 troprsti djetlić Picoides trydactilus

U Parku se redovito ili povremeno gnijezdi 17 vrsta s Dodatka I Direktive o pticama , a 6 vrsta kosac Crex crex, jastrebača Strix uralensis, planinski ćuk Aegolius funereus, mali ćuk Glaucidium passerinum, planinski djetlić Picoides leucotos i troprsti djetlić Picoides trydactilus (Sl. 11) gnijezde se u broju koji je omogućio da Nacionalni park Plitvička jezera postane dio NATURA kao područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR100020.

Kao indikator kvalitete vodenih staništa, čiste (oligotrofne) vode posebno je zanimljiv vodenkos Cinclus cinslus (Sl. 12), kojeg se može često primjtiti ili čuti uz jezera i potoke. Stjenovita staništa Donjih jezera obitovalište su i mjesto gniježđenja natura vrsta sivog sokola Falco peregrinus i sove ušare Bubo bubo. Ta staništa obiatvališta su i rjetke vrste kao gavrana Corvus corax.

Sl. 12 vodenkos Cinclus cinslu (Foto: Davor Krnjeta)

Sl. 12 vodenkos Cinclus cinslu (Foto: Davor Krnjeta)

Za Park je zabilježeno i preko 50 vrsta sisavaca. Brojnošću i specifičnošću među njima izdvajaju se šišmiši (22 vrsta).

Sve vrste šišmiša Parka nalaze se na Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC)i Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) i storgo su zaštićene vrste u Hrvatskoj. Širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus), dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersi, dugonogi šišmiš Myotis capaccinii (sl. 13)., veliki šišmiš Myotis myotis , južni potkovnjak Rhinolophus euryale i veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum su Natura vrste Parka.

Sl. 13 dugonogi šišmiš Myotis capaccinii

Sl. 13 dugonogi šišmiš Myotis capaccinii

Nazočnost velikih zvijeri medvjeda Ursus arctos, vuka Canis lupus, risa Lynx lynx (Sl. 14) i vidre Lutra lutra, također strogo zaštićenih i na globalnom nivou ugroženih vrsta potvrda je kvalitete i očuvanosti staništa, šumskih staništa za medvjeda vuka i risa te vodenih staništa za vidru. Sve ove vrste vole mirna i skrovita područja koja im osiguravaju dovoljnu raspoloživost plijena, zaklon za dnevni odmor te posebno zaklon za odgoj mladih. Posebno u tom pogledu je zahtjevan ris. Ris ima status kritično ugrožene (CR) vrste, nalazi se na Prilogu IV Direktive o staništima. Vidra, medvjed i vuk nalaze se na Dodatku I (Bernska konvencija) i Prilogu IV Direktive o staništima. Sve četiri zvjeri su Natura vrste Parka.

Sl. 14 ris Lynx lynx (Foto: Arhiva NPPJ)

Sl. 14 ris Lynx lynx (Foto: Arhiva NPPJ)