Gljive i lišajevi

Osim vrstama iz biljnog i životinjskog svijeta, područje Parka obiluje i vrstama iz carstva gljiva. Gljive su velika i iznimno znčajna skupina organizama. Bez njih život na Zemlji kakav poznajemo ne bi bio održiv. Ističu se svojim ključnim ulogama u funkciniranju kopnenih ekosustava od kojih treba istaknuti dvije najvažnije. Gljive razlagači (zajedno s bakterijama) razgrađuju mrtvu organsku tvar do anorganskih elemenata te tako omogućuju kružene tvari u prirodi.

Sl. 1 prašumska sočnoporka Amylocystis lapponicus

Sl. 1 prašumska sočnoporka Amylocystis lapponicus

Posebno su važne u razgradnji biljnih ostataka. Mikorizne gljive s biljkama tvore mikorizu, simbiontsku vezu korijenovog sustava biljke s micelijem gljive. Dosadašnjim istaživanjem (Tortić M, β A. David 1981. i Mešić, A. i sur 2015.) obuhvaćene su gljive iz odjeljka bazidiomiceta (Basidiomycota) i odjeljka askomiceta (Ascomycota) šest tipova šumskih staništa. Zabilježeno ih je više od 800, što je samo manji dio ukupne bioraznolikosti gljiva koju treba istražiti. Do sada je na području Parka otkrivena i jedna nova vrsta za znanost, Ceriporiopsis jelicii (Tortić β A. David 1981).

Značajan je broj ugroženih vrsta kojim su šumska staništa Parka jedino nalazište u Hrvatskoj (preko 40 vrsta). U kategoriji kritično ugroženih je prašumska sočnoporka Amylocystis lapponicus i limunasta smolocijevka Antrodiella citrinella.

Bioraznolikost lišajeva nije do sada sustavno istraživana.

Sl. 2 Limunasta smolocijevka Antrodiella citrinella

Sl. 2 Limunasta smolocijevka Antrodiella citrinella