Stradavanje pjegavog daždevnjaka na prometnicama u Parku

Urednik Uncategorized @hr

Vodozemci su životinje vezane i za kopnena i za vodena staništa. Žive na kopnu, u blizini vode, ali jaja moraju polagati u vodu. Ljudskim aktivnostima staništa mnogih životinjskih vrsta su ispresijecana, pa tako i vodozemcima. Najopasnije su prometnice. Dijele stanište tako da životinje u migraciji stradavaju u vrlo velikom broju. U slučaju vodozemaca to je najintenzivnije u razdoblju mrijesta kad putuju prema vodenim staništima kako bi se parili i položili jaja.

U samom srcu Nacionalnog parka Plitvička jezera nalazi se prometnica koja povezuje jezerski sustav. Prometovanje njome je ograničeno na panoramske vlakove, vozila Parka i istraživače. Nalazi se tik uz vodenu površinu i tu su zabilježena najčešća stradavanja vodozemaca, najviše pjegavog daždevnjaka (Salamandra salamandra).

Pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra) (Foto: Katica Poljak)

Stručno istraživanje „Utjecaj prometnice na pjegavog daždevnjaka (Salamandra salamandra) u Nacionalnom parku Plitvička jezera“ provela je Katica Poljak, djelatnica službe zaštite u Parku. Istraživanje je obuhvatilo četiri sezonska razdoblja tijekom 2019./2020. godine.

Terensko istraživanje izvršeno je metodom vizualnog promatranja, prohodom po navedenoj prometnici najčešće u prijepodnevnim satima, kad su pjegavi daždevnjaci najaktivniji. Terenskim radom su se prikupljali podaci o sezonskoj aktivnosti, količini stradalih jedinki, spolu i starosti, s ciljem određivanja točaka i vremena najvećeg stradavanja kako bi se isto pokušalo svesti na najmanju moguću mjeru.

Stradavanje vodozemaca i ostalih životinjskih vrsta na navedenoj prometnici nije toliko intenzivno, no ipak se dešava.

Pregaženi pjegavi daždevnjak (Foto: Katica Poljak)

Najveće stradavanje zabilježeno je tijekom proljetnih i ljetnih migracija. Kako bi se isto smanjilo ili čak u potpunosti spriječilo predloženo je nekoliko aktivnosti: na najmanju moguću mjeru svesti aktivnosti Parka u vrijeme migracije pjegavog daždevnjaka, osmisliti volonterski i edukacijski program, te kao najbolje – rekonstruirati cijele prometnice, napraviti trajne ograde s tunelima.