U okviru posjeta Hrvatskoj, studenti stručne škole šumarstva Rimouski Département de technologie forestière iz Quebec-a, obišli su Nacionalni park Plitvička jezera i upoznali se sa njegovim prirodnim posebnostima, šumskim zajednicama i dominantnim vrstama drveća.
Više od 4/5 površine NP Plitvička jezera prekriveno je šumskom vegetacijom. U Parku su zastupljene dvije vegetacijske zone: zona bukovih šuma i zona bukovo jelovih šuma. Unutar ovih zona razvile su se šume crnog graba, šume crne johe, šume barske ive, smrekove šume i šume običnog bora.
Nakon održanog predavanja o prirodnim posebnostima i bioraznolikosti šuma, studenti sa mentorima Nadia i Marco, su posjetili i mješoviti laboratorij u Znanstveno-stručnom centru „Dr. Ivo Pevalek“ te razmijenili iskustva i saznanja o entomološkim vrstama koje su obuhvaćene monitoringom.
Vremenski uvjeti dozvoljavaju obilazak Donjih jezera te plovidba elektrobrodom, u sigurnim rukama naših kapetana , može započeti i to preko našeg najvećeg i najdubljeg jezera Kozjak, na kojem se nalazi i jedini otok, Šefanijin.
Nakon iskrcaja sa elektrobroda, nastavlja se obilazak prema vapnenačkom kanjonu Donjih jezera uz duža zadržavanja budući bogatstvo vode i slapova jednostavno stavljaju bez daha. Donja jezera formirana su u uskom vapnenačkom kanjonu strmih obala, a čine ih jezera Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.
Najveća jezera su Kozjak i Prošćansko jezero. Ujezerivanje vode omogućile su sedrene barijere čija se starost kreće od 6 000 – 7 000 godina. Prolazi se i pokraj špilje Šupljare , jedne od 114 zabilježenih speleoloških objekata. Špilje Vile jezerkinje, Šupljara i Golubnjača dodatno su zaštićene kategorijom geomorfološkog spomenika prirode, još 1964. godine. U Rodića pećini kod Sertić Poljane i u Mračnoj špilji kod Donjih jezera pronađene su kosti špiljskog medvjeda, pa se ovi lokaliteti mogu smatrati paleontološki značajnim
Veliki slap , naša finalna lokacija , nalazi se u sustavu Donjih jezera te se smatra najljepšim od svih plitvičkih slapova. Nastankom se razlikuje od ostalih. Naime, dok su ostali plitvički slapovi nastali prelijevanjem vode iz jezera u jezero preko sedrenih barijera Veliki slap je nastao obrušavanjem potoka Plitvice.
Zajednička fotografija na vidikovcu, live stream dostupan 0-24 h
“Drveće je poput ljudi, a također voli društvo svoje vrste. Samo rijetki preferiraju samoću.” Jens Jensen