Obilježavanje Svjetskog dana voda započelo je još 22. ožujka 1993. godine! Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 1992. godine na Konferenciji o okolišu i razvoju održanoj u Rio de Janeiru (Brazil), a poznatoj pod nazivom Earth Summit, u dio programa Agenda 21 uvrstila mnogo aktivnosti vezanih za upravljanje vodnim resursima. Tako je kao dio aktivnosti spomenuta potreba širenja informacija i provedba edukativnih aktivnosti kroz obilježavanje Svjetskog dana voda.
Sada kada je 26 godina obilježavanja Dana voda iza nas, a svake godine aktualna je neka druga tema, ove, 27. godine, tema je i više nego očekivana – „Voda i klimatske promjene“!
O klimatskim promjenama je iznimno puno govora u medijima, znanstvenim krugovima, na raznim konferencijama i u pojedinim učionicama i to s potpuno opravdanim razlogom. Klimatske promjene su prisutne, osjetimo ih u vlastitom životu i neporeciva je činjenica da se klima planete Zemlje mijenja. Ne zaboravite razlikovati pojmove klima i vremenske prilike jer će vremenske prilike govoriti o kratkoročnim, gotovo dnevnim promjenama, dok će se klima odnositi na razdoblje od minimalno 30 godina. Znanstvenici su utvrdili kako su ljudske aktivnosti uzrokovale za oko 1°C porast temperature odnosno globalno zatopljenje u odnosu na predindustrijsko doba te da će vjerojatno porast temperature dosegnuti i 1,5°C u razdoblju između 2030. i 2052. godine ako se porast temperature nastavi ovom stopom rasta. Porast temperature uslijed antropogenog globalnog zagrijavanja je procijenjen za oko 0,2°C po desetljeću uključujući sve prošle i trenutne emisije. Upravo su emisije stakleničkih plinova (eng. greenhouse gases) uzrokovale značajne promjene u klimi i to poglavito staklenički plin ugljikov dioksid (CO2) koji u velikoj mjeri dolazi u atmosferu nakon izgaranja fosilnih goriva (nafte ili ugljena). Staklenički plinovi imaju karakteristično obilježje koje se očituje u tome da kada ih je previše u atmosferskom pojasu, zadržavaju toplinu Sunca i pri tome prekomjerna toplina uzrokuje promjene u temperaturi zraka, slatkovodnih sustava, oceana i mora, ukratko rečeno Zemlja se zagrijava! U našoj atmosferi porast ugljikovog dioksida u odnosu na predindustrijsko doba kada ga je bilo oko 280 ppm, vrlo je značajan te sada prema zadnjim dostupnim podatcima NASA-e iznosi za veljaču 2020. godine 414,11 ppm!
Već i kroz ovo kratko upoznavanje s klimatskim promjena, iako smo dotakli samo manji dio, jasno je kako će porast temperature od njenih uobičajenih kretanja, imati značajan utjecaj na sve što nas okružuje. Tako su već uočene promjene u našim ekosustavima poput zagrijavanja mora i kopnenih voda, zakiseljavanje oceana, topljenja ledenjaka, porasta temperature permafrosta, porasta razine mora, ekstremne promjene u vremenskim prilikama od poplava do izrazitih suša te značajan utjecaj na biljni i životinjski svijet. Ljudske aktivnosti se unatoč svim zabilježenim promjenama nastavljaju te i dalje koristimo u najvećoj mjeri za dobivanje energije fosilna goriva, sijeku se ili pale šume koje sadrže ogromne količine ugljika dok uslijed porasta temperature vode mijenja njihov ekosustav te je tako primjerice u oceanima zamijećeno ugibanje koraljnih grebena.
Nije naodmet ponoviti kolika je važnost vode za naš „mali“ plavi planet. Posebno kada će brojke same od sebe govoriti i reći nam kako je 97% vodnih zaliha u morima i oceanima odnosno u obliku slanih voda, dok su ostatak od 3% vode na kopnu. Unutar tog postotka, najveći će dio biti u ledenim pokrovima, a oko 29% u podzemlju, kao vlaga u tlu i slično. Tako ćemo na kraju doći do oko 1% slatke vode na Zemlji koja će biti raspoloživa za ljudske potrebe i unutar te količine nalazit će se sve zalihe pitke vode. Zato je ova jednostavna računica izvrstan pokazatelj koliko nam je ograničen vodni resurs za svakodnevne potrebe, za gospodarstvo i industriju odnosno cjelokupno pokretanje životnih i ekonomskih prilika od neprocjenjive važnosti!
U današnja vremena velikih ekonomskih razlika, uočeno je kako 1 od 3 osobe živi bez dostupne pitke vode dok je procijenjeno kako će do 2050. godine gotovo 5,7 milijardi ljudi živjeti u područjima gdje su mogući nedostatci vode bar jedan mjesec u godini. Takve promjene mogu uzrokovati „klimatske migracije“ odnosno velike migracije ljudi iz jednih područja u druge uslijed klimatskih promjena odnosno kao posljedica istih.
Stoga je obilježavanje i povezivanje Svjetskog dana voda s klimatskim promjenama vrlo važno u ovim našim recentnim vremenima te se ističu tri glavne misli:
Ove godine ćemo, zbog iznimne situacije s pandemijom novog koronavirusa, umjesto dolaska u 8. razrede učenicima u osnovnim školama koje su na području ili u blizini Nacionalnog parka, omogućiti sadržaj koji smo im htjeli prezentirati „u živo“ da ga pogledaju online u svojim virtualnim učionicama! Tako smo pripremili videopredavanje pod naslovom „Obilježimo zajedno Svjetski dan voda“ koje će koristiti učenici ne samo lokalnih škola već i drugi učenici viših razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj u okviru sata Geografije. Nadamo se da će im biti od koristi i ipak malo usmjeriti misli na važnost očuvanja vodenih ekosustava kako bi ublažili djelovanje klimatskih promjena.
Za sve informacije o klimatskim promjenama uz razne izvještaje dostupne široj javnosti, posjetite Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC, https://www.ipcc.ch/), a predlažemo i da posjetite stranicu Republike Hrvatske na temu prilagodbe klimatskim promjenama (https://prilagodba-klimi.hr/).
