Tjedan Sedre

Urednik Novosti

 

Što sve tvori sedrenu barijeru?

Pored fizikalno-kemijskih procesa koji su važni za početak taloženja kristala kalcijevog karbonata, veliku ulogu u nastanku i rastu sedrenih barijere imaju i razni organizmi koji nam nisu uvijek jasno vidljivi. Upravo povezivanju kristala kalcita (kalcijevog karbonata) pomažu tvari koje su produkt stanica cijanobakterija i bakterija. Česta vrsta cijanobakterija koje se okupljaju u kolonije je Rivularia haematites. No, tu se na barijerama nalaze i mikroskopske alge kremenjašice raznovrsnih oblika ljušturica (frustula) poput vrste Cyclotella plitvicensis. Također, nekolika vrsta mahovina sudjeluje u stvaranju sedrenih barijera čiji se donji dijelovi osedre (prekriju ih kristalići kalcita), dok gornji nastavljaju rasti. Zeleno presvučene jastučiće na barijerama čine između ostalih i mahovine vrste Palustriella commutata. I naposljetku, sedrene barijere divno su stanište za razne predstavnike faune kukaca, ali i drugih organizama. Posebno su zanimljive neke ličinke kukaca tulara (Trichoptera) na čije se kućice vežu kristalići kalcita te im takve kućice predstavljaju zaštitu za njihova mekana tijela.

Pogledajte što sve tvori sedrenu barijeru na našem slikovitom prikazu!

 

 

Sedreni Špiljski vrt

Ispod 100 m široke Labudovačke sedrene  barijere nalaze se brojne sedrene šupljine, polupećine i pećine starosti od 300-1600 godina nazvane zajedničkim imenom Špiljski vrt. Ispod samog Labudovačkog slapa nalazi se Janečekova pećinu duga više od 50 m. Ova sedrena pećina ima dvije dvorane i dva hodnika, kao i malo jezero s površinom od 12 m, duboko 0,40 m. Nekada se urezanim kamenim stepenicama moglo prolaziti Špiljski vrtom, a danas dio  slapišta pada na sam otvor Janečekove pećine i ulaz više nije moguć.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tufa ili travertine? Naučimo nešto novo!

 

Kada govorimo o sedri, a puno smo već pisali i govorili o sedri (link1 i link2), postoje dva različita pojma koje koristimo u engleskom jeziku opisujući sedru. Pojam tufa koristi se za opis svih slatkovodnih kalcitnih karbonata, s niskim koncentracijama magnezija i nastalih u hladnijim ili temperaturnim uvjetima bliskim okolišu. Travertine se koristi za opis slatkovodnih termalnih i hidrotermalnih naslaga kalcijevog karbonata uz fizikalno-kemijske i mikrobne taloge, ali bez biljnih ili životinjskih ostataka.

Svaki istraživač ili znanstvenik koji istražuje sedru i procese njenog nastanka kao i interpretator koji prenosi priču o sedri, ima na slobodan izbor koji će pojam koristiti. Iz toga razloga, naći ćete, prilikom pregleda raznih članak i tekstova, korištenje ili jednog ili drugog pojma. Ponekad istraživači koriste i pojam travertine za opis slatkovodnih naslaga kalcita u hladnijim vodama.

Prilikom stručnih vođenja ili držanja prezentacija zainteresiranim skupinama, mi se ipak opredjeljujemo za pojam tufa!

 

Travertine – Jezero Bogoria, Kenija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tufa – NP Plitvička jezera, Hrvatska

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Napomena: Tjedan Sedre prvi je od osam promotivnih tjedana kojim se najavljuje rođendan Nacionalnog parka Plitvička jezera. Saznaj više

 

Vaš Nacionalni park Plitvička jezera