Stari grad Krčingrad nalazi se na poluotoku između Gradinskog i Kozjačkog jezera u sklopu Nacionalnoga parka Plitvička jezera. Prirodno zaštićena uzvisina dodatno je utvrđena obrambenim zidom od sedrenih klesanaca te trokutastom kulom koja je branila jedini kopneni pristup gradu.
Unatoč iznimnom položaju i arhitektonskom oblikovanju, zbog nedostatka sačuvanih pisanih izvora, prošlost Krčingrada gotovo je nepoznata. No rezultatima arheoloških istraživanja i interdisciplinarnom kontekstualizacijom poznatih povijesnih podataka moguće je njegovu izgradnju na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće povezati s moćnom obitelji knezova Babonića. Osim nadzora srednjovjekovnog trgovačkog puta koji je prolazio područjem Plitvičkih jezera, Stari grad Krčingrad bio je snažan iskaz moći jedne od najutjecajnijih plemićkih obitelji kasnosrednjovjekovne Slavonije. Posjedi knezova Babonića protezali su se na području između rijeka Krke, Save, Une i Korane, a članovi obitelji obnašali su neke od najviših dužnosti u Kraljevstvu. Pretpostavlja se da je Krčingrad napušten početkom 14. stoljeća zbog promjena političke situacije u Kraljevstvu te prepušten postupnom propadanju. U 18. i 19. stoljeću gradski ostaci su sustavno razgrađivani za potrebe brojnih vojnih i civilnih građevina na području vojnokrajiške slunjske graničarske pukovnije.
Branič kula nakon arheoloških iskapanja 2019. godine
Iako su prva arheološka istraživanja Starog grada Krčingrada počela još 1911. godine pod vodstvom E. Laszowskog, radovi su nastavljeni gotovo stotinu godina poslije. Tijekom četiri sezone arheoloških istraživanja (2008., 2009., 2013. i 2014. godina) djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda istražili su trokutastu kulu i njezin uži perimetar. Arheološkim istraživanjem 2019. godine istražen je južni dio grada oko branič kule do obrambenog zida, a 2020. godine otkopan je i istražen južni obrambeni zid oko branič kule.
Branič kula i južni dio obrambenog zida nakon arheoloških iskapanja 2020. godine
Tokom 2022. istražen je sjeverni plato Krčingrada jer se u većini povijesnih izvora tvrdilo da je tamo bio samostan, crkva ili ostali dijelovi grada Krčingrada. Nažalost, terenskim iskapanjem cijelog tog dijela nisu pronađeni nikakvi ostaci građevina nego samo ostaci obrambenog zida oko ruba platoa za koji se i otprije znalo da postoji jer je djelomično bio vidljiv.
Branič kula i cijeli plato Krčingrada nakon arheoloških iskapanja 2022. god
Rezultati dosadašnjih istraživanja ukazali su kako na povijesne, arheološke, povijesno-umjetničke, krajobrazne, kulturne te znanstvene vrijednosti tako i na jasan turistički potencijal starog grada Krčingrada. Prema svim kriterijima kulturnog menadžmenta, Krčingrad pripada u grupu graditeljske baštine koja zadovoljava sve uvjete za pozitivan razvoj. Smješten na izuzetno dobrom mjestu s kojeg se pruža pogled na slapove i jezera (Gradinsko i Kozjak), Krčingrad je lagano dostupan postojećim komunikacijama (pristupačan je s južne strane turističkim vlakićem, s jugozapada i sjeverozapada Štefanijinom stazom, a sa sjevera brodom). Istraženi dio grada je vizualno ekspresivan i mogao bi, uz odgovarajuće prezentiranje, biti zanimljiva kulturna ponuda već postojećoj, snažno razvijenoj turističkoj infrastrukturi.
U toku 2025. godine planira se završetak konzervatorskih radova na branič kuli Krčingrad, a u narednim godinama i konzerviranje otkopanog dijela obrambenog zida.
Kako bi cijela priča oko Krčingrada bila bolje prezentirana napravljena je 3D vizualizacija pretpostavljenog izgleda Krčingrada koju možete vidjeti u nastavku na slikama.
