Cretovi su vlažna staništa stalno pokrivena vodom, u kojima se organska tvar, zbog uvjeta koji tamo vladaju, vrlo slabo razgrađuje. Naime, hladnije je, tlo i biljke su stalno zasićeni vodom, a vlada i nedostatak kisika. U takvim uvjetima nastaju naslage biljaka koje zovemo treset, a koje još više povećavaju anoksiju, zadržavanje vode i usporavaju raspad.
Na području Nacionalnog parka Plitvička jezera nalazimo bazofilne i prijelazne cretove. Bazofilni cretovi natapaju se vodom koja se procjeđuje s okolnih brda, a zadržava se zbog nepropusne podloge. Prijelazni cretovi razvijaju se na kiseloj podlozi (acidofilni cretovi) pod pretežnim utjecajem podvirne vode kisele reakcije.
![](https://np-plitvicka-jezera.hr/wp-content/uploads/2020/11/Bazofilni-cret-1024x766.jpg)
Karakteristika cretova je nedostatak hranjivih tvari, zbog čega na tim staništima nalazimo vrlo malo biljnih i životinjskih vrsta koje su jako dobro prilagođene uvjetima koji vladaju na takvim staništima.
Na bazofilnim cretovima u Parku dominiraju niski šaševi, a uz neke orhideje i mahovine, ovdje nalazimo i tusticu kukcolovku, biljku mesožderku. Uz razne cretne mahovine, na prijelaznim cretovima dolaze uskolisna suhoperka, zvjezdasti šaš i druge zanimljive biljne vrste, ali i dvije vrste biljki mesožderki, mala mješinka i okruglolisna rosika.
Biljke mesožderke su malobrojna skupina biljaka koje zbog nedostatka hranjiva u tlu na kojem rastu imaju razvijene mehanizme za hvatanje životinjskog plijena. Najčešće je riječ o sitnim kukcima pa se često nazivaju insektivorne ili kukcojedne biljke. U Hrvatskoj je poznato devet vrsta, a u Parku su zabilježene tri vrste: Okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia), tustica kukcolovka (Pinguicula vulgaris) i mala mješinka (Utricularia minor). Sve tri vrste rastu na cretnim staništima Parka.
Kako su cretovi ostaci iz povijesnih vremena kad je klima bila hladnija i vlažnija, zbog promjene klime ova staništa polako nestaju. Kod nas, na krškom području s kojeg voda brzo odlazi, za njih nije ni idealno stanište. Zadržali su se na samo nekoliko mikrolokacija i pod daljnjom su prijetnjom ubrzanog nestanka zbog čovjekova djelovanja isušivanjem, zbog sukcesije koja im stvara sjenu koju cretovi ne podnose, a svakako utjecaja ima i sve toplija i suša klima.
Kako bi zaštitili bioraznolikost Parka, pa i cijele Hrvatske, cretove je potrebno sačuvati. Biljne vrste koje žive na ovom tipu staništa jesu malobrojne, ali su jedinstvene i njihov gubitak bi znatno utjecao na raznolikost i jedinstvenost flore Hrvatske.
Pročitajte i druge zanimljive Priče iz Nacionalnog parka Plitvička jezera