U današnjoj znanstvenoj zajednici te s primjenom u raznim sektorima koji uključuju i zaštitu prirode, modeliranje se koristi kao alat kojim se omogućuje na osnovu ulaznih podataka predviđanja pojedinih događaja. Upravo se takvo jedno istraživanje provelo u Nacionalnom parku Plitvička jezera, a odnosilo se na modeliranje vodnih sustava.
Prognoze vodostaja, jezerskih struja i temperatura u cijelom jezerskom sustavu omogućene su uspostavom hidrodinamičkog modela te su se u sklopu višegodišnjeg znanstvenog istraživanja grupe znanstvenika dodatno izradili model disperzije inertne onečišćujuće tvari, provele klimatske projekcije i utjecaj na srednje godišnje protoke u slivu, zatim hidrološka i hidrogeokemijska istraživanja te kontinuirana mjerenja vertikalnog profila temperature jezera Kozjak i Prošćansko. Za znanstvenu zajednicu posebno su značajni podaci mjerenja struja u jezerima te se smatraju prvim takvim mjerenjima u Hrvatskoj.
Sveobuhvatno istraživanje provodilo se od 2016. godine do 2021. godine, a u njemu su sudjelovali Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu uz suradnju djelatnika Nacionalnog parka Plitvička jezera.
Detaljna obrada hidroloških podataka (vodostaja i protoka) svih mjernih postaja ukazala je na unutargodišnje promjene, ali i promjene ovisno o lokacijama hidroloških postaja (limnigrafa). Vodostaj Prošćanskog jezera koji je očitan s postaje s najdužim nizom promatranih podataka (od 1951. godine) za cjelokupno promatrano razdoblje bilježi najniži godišnji vodostaj 1952. godine od samo 26 cm, a najviši 1999. godine od 76 cm. Presušivanje rijeke Korane u selu Korana uočen je na osnovu podataka u čak 10 nasumičnih godina kada je zabilježeno suho korito rijeke. Najniži srednji mjesečni vodostaji zabilježeni su tijekom ljetnih mjeseci (u kolovozu), dok su najviši vodostaji u travnju. U vrlo sušnoj 2012. godini vodotok Bijele rijeke bilježi u cjelokupnom razdoblju praćenja najmanji srednji godišnji protok od 0,152 m3s-1, dok pojedini vodotoci čak i još niže protoke (Sartuk, Pećina).
Provedene analize uzoraka vode od kojih je dio analiza proveden i u laboratorijima Znanstveno-stručnog centra dr. Ivo Pevalek, upućuju na vrlo čistu vodu duž cijelog toka Plitvičkih jezera, pri čemu su hranjive soli dušika i fosfora u vrlo niskim koncentracijama te općenito nisu ustanovljeni elementi koji mogu biti posljedica značajnih antropogenih utjecaja. Mjerenja u dubinskim profilima jezera Kozjak i Prošće ukazala su na niske vrijednosti (gotovo deficit) kisika u najdubljim slojevima što je potvrđeno i u prijašnjim istraživanjima i karakteristično je za razdoblje izražene termalne stratifikacije (podjele slojeva prema temperaturnim vrijednostima).
Hidrodinamički modeli SCHISM i GOTM omogućili su bolja razumijevanja i predviđanja temperaturnih promjena najdubljih jezera Kozjak i Prošće, a ukazuju i na postojanje drugačijih vjetrovnih pa i temperaturnih uvjeta iznad jezera. Izgledno je prema modeliranju kako nad jezerima uopće ne vladaju jednaki atmosferski uvjeti.
Model širenja (disperzije) tvari za koji su potrebni podaci uvršteni u hidrodinamički model SCHISM pruža mogućnost simulacije različitih situacija ispuštanja i širenja onečišćenja, za što ipak ne postoji značajna prijetnja za vodni sustav Plitvičkih jezera.
Završni podaci obrađeni ovim opsežnim istraživanjem uključuju i klimatske projekcije provedene za meteorološke parametre kao što su temperatura i oborine zbog njihovog utjecaja na vodni sustav Plitvičkih jezera. Prema klimatskim scenarijima očekuje se blagi nastavak povećanja godišnjih količina oborina, ali se ne očekuju značajnije promjene srednjih vrijednosti protoka. Ipak, mogu se očekivati pojave ekstremnih promjena poput sve učestalijih sušnih ili ekstremnih vodnih godina te njihovo jačanje. Scenariji porasta temperature zraka pokazali su i porast temperature jezera od oko 1 °C u površinskom sloju i svaki će porast atmosferske temperature ujedno pratiti porast temperature jezera.