Najznačajniji oblici krškog reljefa su špilje i jame. Iako relativno skriveni i često nedostupni ovi speleološki objekti oduvijek su sastavni dio ljudskog života. Brojne špilje i jame koristile su se kao izvori pitke vode, zakloni za ljude i životinje, te kao sveta ili zastrašujuća mjesta, a s aspekta bioraznolikosti podzemna staništa su neprocjenjivo bogatstvo naše zemlje. S obzirom na osjetljivost ovih prostora na antropogene utjecaje, adekvatna zaštita okoliša potrebnija je nego u bilo kojem drugom sustavu. Neki od izvora antropogenih onečišćenja speleoloških objekata su: ispuštanje kanalizacijskih i drugih onečišćenih voda u podzemlje, onečišćenje voda umjetnim gnojivima, raširena upotreba pesticida (koji u špiljski okoliš dolaze putem izmeta šišmiša) te brojna divlja odlagališta otpada u krškim špiljama i jamama. U špilje i jame ilegalno se deponira komunalni, građevinski i krupni otpad, otpad biološkog podrijetla (uginule životinje, klaonički ostatci), ali i razne vrste opasnog otpada te minsko-eksplozivna sredstva. Ovakav otpad predstavlja opasnost za čovjeka i podzemne ekosustave te značajno narušava vrijednost podzemlja.
Špiljski ukrasi u jami Golubnjača (foto P. Kovač Konrad) 
Otpad u jami Golubnjača (foto P. Kovač Konrad)
Istraživanjima speleoloških objekata bave se speleolozi, a zbog složenosti špilja i jama ona često zahtijevaju posebne speleološke tehnike i obučenost timova speleologa. Organizirana istraživanja speleoloških objekata javljaju se tek u novije doba, a s time i svjesnost o razmjerima divljih odlagališta u njima. Na žalost, ni podzemlje Nacionalnog parka Plitvička jezera nije ostalo nedirnuto. Terenskim istraživanjem koje je proveo Zagrebački speleološki savez u okviru inicijative Čisto podzemlje, evidentirano je pet krških jama onečišćenih bačenim otpadom od kojih su u tri utvrđene veće količine otpada, dok onečišćenje u dvije jame nije značajno. Stoga smo u proteklih godinu dana angažirali stručnjake iz speleoloških udruga i proveli dvije akcije čišćenja otpada iz speleoloških objekata. Čišćenje otpada iz jama je izuzetno težak, neugodan, a često i vrlo opasan posao koji zahtjeva stručnosti i fizičku spremu speleologa.
Spuštanje speleologa u jamu (foto Arhiva JUNPPJ) 
Izvlačenje otpada u FIBC vrećama iz jame Golubnjača (foto P. Kovač Konrad)
Prošle godine očišćena je Jama kod ušća Plitvice iz koje su speleolozi tijekom tri dana izvadili 24 m3 komunalnog otpada. Ove godine, u periodu od 6. do 10. travnja, organizirali smo čišćenje jame Golubnjača iz koje je izvađeno oko 60 m3 komunalnog, građevinskog i krupnog otpada te otpada biološkog podrijetla. Otpad se ručno prikupljao u velike FIBC vreće (Flexible intermediate bulk container), volumena 1 m³, te su ga speleolozi izvlačili na površinu upotrebom specijaliziranih sistemima kolotura, užeta i uz pomoć ručne motorne dizalice. Izvučeni otpad na površini se ručno transportirao u vrećama do mjesta kojem je pristupio kamion za prijevoz otpada.
Otpad u Jami kod ušća Plitvice (foto P. Kovač Konrad) 
Izvlačenje otpada iz Jame kod ušća Plitvice (foto P. Kovač Konrad) 
Otpad u jami Golubnjača (foto P. Kovač Konrad) 
Jama Golubnjača nakon čišćenja (foto P. Kovač Konrad) 
Prikupljeni otpad iz jame Golubnjače (foto P. Kovač Konrad)
Čišćenje jame Golubnjača poklopilo se s obilježavanjem 73. rođendana našeg Parka (8. travnja) pa je ovo bila prilika na izravan način pokazati kako je provedba aktivnih mjera održavanja i očuvanja jedna od temeljnih aktivnosti u zaštiti prirode. Na ovaj smo način tek započeli rješavati dio problema s divljim odlagalištima u našem podzemlju i ne planiramo stati. Odlaganjem otpada u krško podzemlje te ignoriranjem problema ugrožavamo našu georaznolikost, jedinstvenu faunu i strateški važne zalihe podzemne pitke vode. Stoga i dalje mislimo nastaviti s aktivnostima čišćenja, ali i raditi na edukaciji stanovništva kako bi se izbjeglo i smanjilo daljnja onečišćenja.
Špiljski ukrasi u jami Golubnjača (foto P. Kovač Konrad) 
Jama Golubnjača nakon čišćenja (foto P. Kovač Konrad)
