ČUDESNI SVIJET SLATKOVODNIH MAHOVINA

Urednik Uncategorized @hr

Mahovine (Bryophyta) kao maleni biljni organizmi koji nikada ne rastu samostalno već u gustim busenovima na vlažnim staništima (kako kopnenim tako i slatkovodnim), vrlo su jednostavne građe s malenom stabljikom i listićima. Te građevne elemente kod mahovina ipak se ne može pripisati klasičnoj stabljici i listu kakve vidimo kod drugih biljaka, a one nemaju ni korijen već razvijaju rizoide, nitaste tvorevine kojima se pričvršćuju za podlogu. Isto tako, nećete nikad vidjeti kako mahovina cvijeta, već će se na vrhu njenog stabalca razviti i muški i ženski spolni organi ili će oni biti razvijeni svaki na zasebnoj biljci. Danas je u svijetu poznato oko 13 000 vrsta mahovina, a njihova jedinstvena evolucijska povijest proteže se na gotovo 400 milijuna godina. U Hrvatskoj je u posljednjih 10 godina pronađeno čak 58 novih svojti mahovina.

Građa mahovine na primjeru vrste Barbula crocea (dorađeno na fotografiji A. Alegra)

Važnost mahovina u slatkovodnom sustavu kakva su Plitvička jezera i posebno u izgradnji sedrenih barijera je fascinantna. Ove malene biljke koje rastu gusto prekrivajući pojedine dijelove sedrenih barijera i slapova, sudjeluju kao biološki čimbenik u procesu stvaranja sedre, no to se ne odnosi na sve vrste mahovina već samo na neke.

Proces nastanka sedre, rast sedrenih barijera te u konačnici i pregrađivanje jezera je vrlo specifičan proces koji povezuje kemiju i biologiju, a jedno bez drugog ne bi moglo.

Slikovni prikaz procesa nastajanja sedre (Arhiva NPPJ)

Uloga mahovina u procesu stvaranja sedre je značajna. Mahovine kao i drugi biljni organizmi stvaraju kisik u procesu fotosinteze. No, kopnene biljke za ovaj proces koriste ugljični dioksid (CO2) iz zraka dok slatkovodne mahovine ne mogu koristiti ugljični dioksid iz zraka već ga za fotosintezu koriste iz otopljenog hidrogenkarbonata (HCO3). Ovim spojem su upravo bogate vode Plitvičkih jezera, a u onom trenutku kada se ugljični dioksid iskoristi za fotosintezu izlučuju se kristali kalcijevog karbonata (CaCO3) i nastaje sedra! Sedra će se taložiti uz povoljne uvjete na stabalca mahovine, gotovo ju „zatrpavati“ dok će mahovina dalje rasti i tražiti kako doći do vode i svjetlosti. Donji dijelovi će tako ostati osedreni, a gornji neosedreni i rast će dalje. Donji dijelovi će s nekim drugim biljnim i životinjskim ostacima tvoriti u konačnici sedru.

Mahovina Brachythecium rivulare s osedrenim donjim dijelovima biljke i mladim dijelovima koji izrastaju iz taloga sedre (foto: A. Alegro)

Dosadašnjim istraživanjima mahovina na Plitvičkim jezerima utvrđene su 34 vrste mahovina, no novijim istraživanjem provedenim od 2016. do 2019. godine zabilježene su čak 44 vrste mahovina na sedrenim barijerama i okolnim slapovima. Mahovine na mjestima brzog toka vode i jačim mehaničkim djelovanjem vode rastu ipak s manjim brojem vrsta, koji se pak povećava prema rubnim dijelovima slapa.

Najzastupljenija vrsta mahovine na Plitvičkim jezerima je Palustriella commutata koja sudjeluje u taloženju sedre, kao i druge vrste poput Eucladium verticillatum i Ptychostomum pseudotriquetrum te Hymenostylium recurvirostrum, koja je češća na Donjim jezerima.

Na Donjim jezerima nalazi se i vrsta Didymodon tophaceus koja je u nekadašnjim istraživanjima zabilježena kao znatno zastupljenija vrsta, na više lokaliteta, dok noviji podaci govore o njenoj rijetkosti i pojavi tek na najotvorenijim i nezasjenjenim lokalitetima poput slapova Milke Trnine i Velikog slapa.

Mahovina Didymodon tophaceus (foto: A. Alegro)

Vrijednost slatkovodnih mahovina za Plitvička jezera je neupitna. Njihovo sudjelovanje u procesu stvaranja sedre i izgradnji fascinantnih sedrenih barijera te značajna biološka raznolikost doprinosi izgledu Plitvičkih jezera, kakvom se divimo i kakvog želimo očuvati.

Gornja jezera (Arhiva NPPJ)