Nastavak arheoloških istraživanja Starog grada Krčingrada

Urednik Važne obavijesti

Hrvatski restauratorski zavod 2020. godine nastavio je s arheološkim istraživanjima Staroga grada Krčingrada na Plitvičkim jezerima (voditelj Petar Sekulić, Odjel za kopnenu arheologiju – sjedište Zagreb, Služba za arheološku baštinu). Ovogodišnji radovi, kojima su dobivene nove spoznaje o izgledu i prošlosti Krčingrada, provedeni su sredstvima Javne ustanove NP Plitvička jezera.

Stari grad Krčingrad nalazi se na šumovitom poluotoku (Gradina Kozjak) između Gradinskog jezera i jezera Kozjak, u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Prirodno zaštićena uzvisina dodatno je utvrđena obrambenim zidom od sedrenih klesanaca. Sjevernim dijelom grada dominira trokutasta kula koja je branila jedini kopneni pristup gradu.

Unatoč iznimnom položaju i arhitektonskom oblikovanju, zbog nedostatka sačuvanih pisanih izvora, prošlost Krčingrada gotovo je nepoznata. No rezultatima arheoloških istraživanja i interdisciplinarnom kontekstualizacijom poznatih povijesnih podataka moguće je njegovu izgradnju na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće povezati s moćnom obitelji knezova Babonića. Osim nadzora srednjovjekovnog trgovačkog puta koji je prolazio područjem Plitvičkih jezera, Stari grad Krčingrad bio je snažan iskaz moći jedne od najutjecajnijih plemićkih obitelji kasnosrednjovjekovne Slavonije. Posjedi knezova Babonića protezali su se na području između rijeka Krke, Save, Une i Korane, a članovi obitelji obnašali su neke od najviših dužnosti u Kraljevstvu. Pretpostavlja se da je Krčingrad napušten početkom 14. stoljeća zbog promjena političke situacije u Kraljevstvu te prepušten postupnom propadanju.

U 18. i 19. stoljeću gradski ostaci su sustavno razgrađivani za potrebe brojnih vojnih i civilnih građevina na području vojnokrajiške slunjske graničarske pukovnije. Iako su prva arheološka istraživanja Krčingrada počela 1911. godine pod vodstvom Emilija Laszowskog, radovi su nastavljeni tek stotinu godina poslije.

Tijekom 2020. godine istraženi su ostaci južnog obrambenog zida, čime je utvrđeno prostorno oblikovanje južnog dijela grada. Pronađenim pokretnim arheološkim nalazima (keramički i metalni nalazi) potvrđeno je da je Stari grad Krčingrad izgrađen na prijelazu 13. u 14. stoljeće. Dovršetkom arheoloških istraživanja južnog dijela grada ostvareni su uvjeti za konzervatorsko-restauratorske građevinske radove te za izradu projekta prezentacije s ciljem njegova uklapanja u turističku ponudu JU NP Plitvička jezera. Isto tako, provedeno je snimanje georadarom sjeverozapadnog dijela platoa Krčingrada kako bi se utvrdilo da li postoje još kakvi ostaci urušenih objekata pa bi se u budućnosti arheološka istraživanja provela i na tom dijelu terena.