Sedra je vrlo porozna stijena, te stoga i podložna mehaničkim oštećenjima. U razdobljima nepovoljnih vremenskih uvjeta, poput niskih temperatura, velike količine padalina ili naglog otapanja snijega, može doći do oštećenja pa i do odlamanja dijelova sedrenih barijera. Jedan takav lom dogodio se u Nacionalnom parku Plitvička jezera u proljeće 2018. godine, kada je puknuo dio izlazne barijere Milinog jezera što je uzrokovalo preusmjeravanje toka, presušivanje nizvodnih jezeraca i kaskadnih sedrenih barijera, otkrivajući sedrene špilje koje su dotad bile pod vodom.
Ponukani ovim događajima, djelatnici Službe zaštite inicirali su projekt s Institutom Ruđer Bošković kako bi se odredila starost sedre. Zajdničkim odlascima na teren djelatnika Službe zaštite i djelatnica IRB-a, prikupljeni su uzorci puknute barijere na više mjesta, mahovine s područja presušenog toka, sige i sigovine iz otkrivene špilje, jezgre jezerskog sedimenta iz jednog od presušenih jezera i daske koja je uočena na samoj odlomljenoj barijeri, te uzorci iz potopljene barijere iz jezera Kozjak radi pokušaja rekonstrukcije rasta barijere. U svrhu geokronoloških istraživanja uzeti su i uzorci stare sedre izvan današnjih vodenih tokova. Uz to, uzorci vode uzeti su kako bi se odredili fizikalno kemijski parametri i uzorci voda za određivanje aktivnosti 14C (a14C) i omjera 13C/12C u otopljenom anorganskom ugljiku (engl. dissolved inorganic carbon, DIC).
Svi prikupljeni uzorci analizirani su 14C metodom, kojom se složenim analizama određuje starost uzoraka do 50 000 godina, izuzev uzoraka tzv. stare sedre koja je mnogo starija i ona se analizira U/Th metodom, čime će se odrediti položaj tokova u dalekoj prošlosti.
Tako je utvrđeno da je odlomljeni dio većim dijelom osedrio u drugoj polovini 20. stoljeća, nakon što je postavljena daska, koja je datirana u polovicu 20. stoljeća. Veći utjecaj vodene vegetacije direktno na dasci ukazuje na važnost vodene biote u stvaranju prvobitnih slojeva kalcita. Sige iz potopljene sedrene špilje nastale su u posljednjih 10 – 20 godina, a primjerice sedra s vrha potopljene sedrene barijere jezera Kozjak starija je od 1600 godina i do potapanja nije moglo doći u proteklih 100 – 200 godina, već prije 350 – 400 godina.
Geokronološka analiza uzoraka također je vrlo zanimljiva. Tako je utvrđeno da je sedra s Gradine stara oko 120 000 godina, sedra iz Smolčić pećine je stara oko 65 000 godina, a sedra izvan današnjih tokova u naselju Plitvički Ljeskovac nastala je u razdobljima prije 12 000 – 37 000 godina.
