Posebno zanimljiva skupina kukaca kako općenito tako i u Nacionalnom parku Plitvička jezera su leptiri. Svakako ih treba primijetiti, upoznati i doživjeti njihovu raznolikost na gorskim livadama, šumskim rubovima i prosjekama, kamenjarima i uz vodene površine. Leptiri su iznimno korisni kao oprašivači, iako gusjenice nekih leptira čine štete u poljoprivredi i šumarstvu pa su te vrste izložene uništavanju. Leptiri se po svojoj aktivnosti dijele na noćne i danje leptire. Iako su danji leptiri evolucijski mlađi od noćnih, zbog šarenila boja uvijek su bili zanimljiviji istraživačima nego noćni. Životni ciklus leptira obuhvaća potpunu preobrazbu, metamorfozu ili holometaboliji, a obuhvaća razvoj od embriona koji se razvija u oplođenom jajetu, koje ženka polaže na ovopozicijsku biljku (biljku na koju odlaže jaja), a najčešće je to i biljka hraniteljica. Zatim izlazi kao gusjenica (larva) koja se hrani i raste na biljci hraniteljici, potom se zakukulji u lutku ili kukuljicu(pupa) i razvija se u odraslog leptira. Leptiri imaju dva para krila obraslih gustim ljuskastim dlačicama. Kod leptira je vrlo često spolno dvoličje (spolni dimorfizam) pa se u mnogih vrsta mužjak bojom i građom razlikuje od ženke. Najčešći prirodni neprijatelji dnevnih leptira su ptice, a noćnih šišmiši.
Danji paun (Aglais io) 
Danji paun (Aglais io)
U Nacionalnom parku Plitvička jezera dosad je zabilježeno oko 90 danjih vrsta i tek oko 350 noćnih vrsta leptira. U Republici Hrvatskoj je zabilježeno 197 vrsta danjih i više od 3000 noćnih leptira. Svakako se u našem Parku može očekivati otkriće novih vrsta, osobito noćnih leptira. U Republici Hrvatskoj, Zakonom o zaštiti prirode zaštićeni su: lastin rep (Papilio machaon), prugasto jedarce (Iphiclides podalirius), apolon ili crvenooki parnasovac (Parnassius apollo), velika preljevalica (Apatura iris), mala preljevalica (Apatura ilia) i veliki topolnjak (Limenitis populi). Sve ove vrste osim apolona ili crvenookog parnasovca su zabilježene i u NP Plitvička jezera. Svakako još kao značajne vrste za Plitvička jezera treba istaknuti Močvarnu riđu (Euphydryas aurinia) i danju medonjicu (Euplagia quadripunctaria) koje se posebno prate kao Natura 2000 vrste leptira za Park.
Zorica (Anthocharis cardamines) 
Uskršnji leptir (Zerynthia polyxena) 
Šahovnica (Melanargia galathea) gore i kranjska ivanjska ptičica (Zygaena carniolica) dolje 
Prugasto jedarce (Iphlicides podalirius) 
Prugasto jedarce (Iphlicides podalirius) 
Danja medonjica (Euplagia quadripunctaria) 
Danja medonjica (Euplagia quadripunctaria) 
Mocvarni plavac (Phengaris alcon) 
Plućna sirištara Gentiana pneumonanthe s položenim jajima močvarnog plavca Phengaris alcon
Zanimljivo je da na prostoru Parka od pet vrsta velikih plavaca, koji žive u Hrvatskoj, nalazimo tri vrste: močvarni plavac (Phengaris alcon alcon), gorski plavac (Phengaris alcon rebeli) i veliki plavac (Phengaris arion). Specifičan životni ciklus, nizak kolonizacijski potencijal, lokalna rasprostranjenost, život u zatvorenim populacijama glavni su razlozi visoke osjetljivosti euroazijskog roda velikih plavaca. Sve ove vrste plavaca su rijetke i ugrožene nestankom staništa zbog neadekvatnih ljudskih aktivnosti.
Kontinentalna riđa (Polygonia c-album) 
Kontinentalna riđa (Polygonia c-album)
Močvarni plavac (Phengaris alcon alcon) jedan je od najrjeđih europskih leptira. Unatoč tome što se zove močvari plavac, plavu boja se nalazi samo na mužjaku dok je ženka smeđe boje i neugledna. Živi na vlažnim livadama sa svojim životnim ciklusom u suživotu s mravima i biljkom plućnom sirištarom te zaslužuje posebnu brigu i pažnju. Sredinom srpnja pa sve do druge polovice kolovoza leptir močvarni plavac leti iznad vlažnih livada našeg Parka i polaže svoja jaja na biljku plućnu sirištaru (Gentiana pneumonanthe ). Gusjenice koje će se izleći iz jaja neko vrijeme se hrane i borave unutar cvjetnog pupa plućne sirištare. Nakon otprilike tri tjedna kad dovoljno ojača gusjenica se pomoću tanke svilene niti, koju je izradila, spušta na tlo, u blizinu mravinjaka mrava iz roda (Myrmica). Slasni soka kojeg ispušta, prevariti će mrave te će je oni odnijeti u svoj mravinjak i brinuti se za nju. Gusjenice u mravinjaku provode sedam do osam mjeseci te se u proljeće zakukulje blizu izlaza iz mravinjaka. U ljetnim mjesecima, kad procvjeta plućna sirištara, u ranojutarnjim satima, iz mravinjaka izlaze prekrasni leptiri plavih krila i kreću u potragu za biljkom na koju će nakon oplodnje položiti jaja. U NP Plitvička jezera zabilježena je jedna od najvećih populacija, ove vrste leptira u Europi. Zanimljivo je da je ova vrsta prvi puta Hrvatskoj zabilježena u NP Plitvička jezera 2004. godine. Kasnije je još zabilježen uz potok Injaticu kod Grubišnog Polja, te u Parku prirode Papuk. Kako bi sačuvali ovu vrstu potrebno se je pridržavati posebnog režima košnje tako da se livade na kojima dolazi ova vrsta ne bi smjele kositi prije rujna kad je gusjenica već unesena u mravinjak.
Žućak (Gonepteryx rhamni) 
Žućak (Gonepteryx rhamni)
O zanimljivoj i čarobnoj životnoj priči močvarnog plavca možete saznati više u prigodnom animiranom filmu:
Svojom pojavom leptiri su uvijek budili znatiželju i maštu djece i odraslih, a oko njih su se ispredale brojne priče, legende, vjerovanja i praznovjerja. Svjetski dan leptira obilježava se svake godine 28. svibnja. Cilj Svjetskog dana leptira je podizanje svijesti o zaštiti i očuvanju ovih zanimljivih i izgledom upečatljivih kukaca. Čuvajte ih, njihove biljke hraniteljice i staništa.
Autor teksta i fotografija : Krešimir Čulinović, dipl.ing.šum., Voditelj Odsjeka Prezentacije
