Sedrene barijere temeljni su fenomen Plitvičkih jezera, a vegetacija na njima, prvenstveno različite vrste mahovina, aktivno je uključena u proces nastanka i rasta sedrenih barijera te formiranja različitih oblika sedre. Zadnja istraživanja mahovina provedena su prije više od 50 godina, kada je utvrđeno 34 vrste slatkovodnih mahovina. Sustavna istraživanja cjelokupne makrofitske vegetacije nisu provedena. Zbog toga je 2016. godine pokrenuto trogodišnje istraživanje čiji je cilj bio istražiti floru i vegetaciju mahovina i vaskularnih biljaka sedrenih barijera te odrediti sedrotvorne (one vrste koje talože sedru) vrste mahovina. Istraživanje je provodilo Hrvatsko botaničko društvo uz djelatnike Stručne službe Parka.
Flora i vegetacija istraživane su na trideset lokaliteta jezerskog sustava, pri čemu su na svakom od lokaliteta detaljno istražene tri plohe. Rezultati su pokazali kako je sastav flore i vegetacije izrazito homogen i konstantan s malim brojem vrsta, ali u velikoj množini.
Bryum pseudotriquetrum (Foto: A. Alegro) 
Eucladium verticillatum (Foto: A. Alegro) 
Palustriella commutata (Foto: A. Alegro)
Utvrđene su 44 vrste mahovina na sedrenim barijerama. Brzina vode i osvijetljenost su osnovni ekološki čimbenici koji utječu na bogatstvo vrsta. Što je brzina ili udaranje vode jača, a zasjenjenost, odnosno utjecaj šumskog staništa manji, time je i broj vrsta manji. Najučestalija vrsta u vegetaciji sedrenih barijera je mahovina Palustriella commutata koja obilno taloži sedru, a za njom slijede Eucladium verticillatum, Ptychostomum pseudotriquetrum, Hymenostylium recurvirostrum, Cratoneuron filicinum. Česte su i vrste mahovina Pellia endiviifolia i Fissidens adianthoides, ali one ne talože sedru ili je vrlo malo talože. U prijašnjim istraživanjima češće je zabilježena vrsta Didymodon tophaceus koja je ovim istraživanjem pronađena samo na najotvorenijim i nezasjenjenim lokalitetima, poput slapova Milke Trnine i Velikog slapa, što ukazuje da se povećao obraštaj vaskularnih biljaka koji je smanjio količinu svjetla koja dopire do mahovina u odnosu na prije 50-tak godina.
Osim mahovina, zabilježene su 52 vrste vaskularnih biljaka, od čega 18 drvenastih. Od vaskularnih biljaka najčešća je vrsta karpatski lopuh Petasites kablikianus te konopljika Eupatorium cannabinum. Česte su i dvije vrste trava koje na sedrenim barijerama stvaraju karakteristične koprene i zastore, bijela rosulja Agrostis stolonifera i šarena šašuljica Calamagrostis varia. Sedrene barijere zasjenjene su drvenastom vegetacijom među kojom je najčešći gorski javor Acer pseudoplatanus i gorski jasen Fraxinus excelsior.
Plitvička jezera mogu se smatrati jednim od najvažnijih središta rasprostranjenosti i raznolikosti vegetacijskog tipa sveza Cratoneurion commutati Koch 1928 (obuhvaća zajednice mahovinama bogatih karbonatnih izvorišta u brdskom i pretplaninskom pojasu Europe i Grenlanda) u Europi.
