Nacionalni park Plitvička jezera aktivno je provodio tijekom travnja i rujna 2023. godine praćenje i zaštitu migracijskih puteva vodozemaca uz lokalnu prometnicu na Gornjim jezerima. Praćenje je bilo osmišljeno na način da su se postavile duž 8 dionica lovne posude i lovni tuneli, a uz njih ograda. Cilj je ovog praćenja bilo dobiti podatke o aktivnosti vodozemaca za vrijeme njihovih migracija s kopna na vodu odnosno s vode na kopno, a uz određivanje svih prikupljenih, a zatim puštenih jedinki, poseban osvrt je dan pjegavom daždevnjaku (Salamandra salamandra).
Prohodi su se uz prometnicu provodili dva puta dnevno u jutarnjem dijelu dana te u večernjim satima, a bilježile su se i jedinke vodozemaca stradale na prometnici te su sve jedinke i one u lovnim posudama/lovnim tunelima i na prometnici (stradale i žive) fotografirane i unesene u obrasce kako bi se dalje moglo pristupiti obradi podataka.
Nakon dvije sezone praćenja (proljetna i jesenska sezona) zabilježeno je sveukupno 450 jedinki vodozemaca od kojih je najbrojnija i najzastupljenija vrsta bio pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra), a zatim smeđa krastača (Bufo bufo), dok s manjom zastupljenošću su slijedili mali vodenjak (Lissotriton vulgaris), livadna smeđa žaba (Rana temporaria), šumska smeđa žaba (Rana dalmatina), planinski vodenjak (Ichthyosaura alpestris) i velika zelena žaba (Rana ridibunda).
Unatoč uloženim naporima, na prometnici je zabilježeno stradavanje vodozemaca i to ukupno 59 jedinki od kojih se najveća brojnost (50) odnosi na pjegavog daždevnjaka. S prometnice je spašeno odnosno preneseno na sigurno (izvan prometnice) 36 jedinki pjegavog daždevnjaka.
Kako su pjegavi daždevnjaci bili vrsta za koju su dodatno napravljene analize obzirom na spol jedinki, uočeno je da je najviše jedinki u lovnim posudama/lovnim tunelima bilo ženskog spola (75 %) dok je 25 % bilo mužjaka. Odnos se mijenjao tijekom migracijskih sezona pa je tako zabilježeno da je u travnju veći udio ženki u odnosu na rujan.
Za potrebe ovog praćenja korišten je i softver Amphibian and Reptile Wildbook koji nije do sada nikada korišten u Nacionalnom parku Plitvička jezera, a koji na osnovu fotografija živih odraslih jedinki pjegavog daždevnjaka identificira učestalost pojavnosti iste jedinke u prohodima. Tako smo putem softvera zabilježili da se jedna jedinka pojavila čak tri puta.
Praćenje ovog tipa nastojat ćemo nastaviti i u narednim godinama kako bi dobili još jasniji pregled migracijskih puteva vodozemaca odnosno definirali potencijalne kritične točke koje se mogu pojaviti izvan dionica s lovnim posudama/lovnim tunelima. Slijedom svega, nastojat ćemo imati kvalitetnu bazu podataka praćenje vodozemaca i njihove aktivnosti na ovaj način kako bi mogli postupati prilikom buduće obnove i rekonstrukcije prometnice za sigurne migracije vodozemaca.
Informativna ploča postavljena uz privremenu ogradu 
Pjegavi daždevnjak spreman za fotografiranje 
Pregled lovnog tunela 
Jedna od najaktivnijih posuda tijekom proljetne migracije 
Smeđa krastača
