Carska (putnička, turistička) kuća

Urednik Uncategorized @hr

Turistička djelatnost na ovim prostorima povezuje se sa izgradnjom  tzv. „carske“ ili putničke (turističke) kuće na lokaciji Velika Poljana iznad jezera Kozjak, koja se dalje razvija u ograničenom kapacitetu, te se  1861. godina  navodi kao godina početka turizma* na Plitvičkim jezerima.


*ukupnost odnosa i pojava koji proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako je takvo putovanje poduzeto radi odmora i uživanja te se njime ne zasniva stalno prebivalište i ne poduzima se neka gospodarska djelatnost; gospodarska djelatnost koja obuhvaća turistička kretanja i sve odnose koji proizlaze iz takvih


Slijedom povijesnih podataka, nalazimo niže navedeni zapis koji predstavlja “Tlovid Plitvičkih jezerah, U spomen na boravak g. Franjo baron Filippovic, 17.05.1880. Autor: Anton Zelinkoy_ u donjem desnom kutu _Konačište putnika

Arhiva NPPJ

Carska kuća, turistička (putnička)  kuća

“Godine 1860., pohodio je ovaj kraj podmaršal Ivan vitez Wagner, za vrijeme službenog proputovanja, te ga zatekne noć na Plitvicama. Ne imajući gdje prenoćiti, uhvati ga zamisao da se na Plitvičkim jezerima podigne kakvo skrovište za turiste…” tako opisuje Dragutin Franić, prve naznake mogućeg podizanja objekta za smještaj za putnike namjernike i nenamjernike.

Navodi tako i Ivan Trnski: “Krajiški časnici otočke pukovnije smetnuše potrebni novac i sagradiše kuću, a u njoj smjestiše lugara, da i polaznike jezera dočekuje stanom i hranom”.

Ideja o gradnji mjesta za zaklonište i pristanište javlja se još 1850. godine, prolaskom general majora Krpana ovim krajem te okupljanjem svih časnika karlovačke generalije radi međusobnog upoznavanja. Tada razapeše čadore i tu prenoćiše.

Kao što smo već naveli, podignuta je prinosima i sakupljenim prilozima oficira otočke regimente, kao prvo stalno utočište za ondašnje rijetke putnike i namjernike, koji bi kadikad nabasali  u onaj romantični, ali tada slabo poznati, gotovo divlji i nesigurni kraj, kojima je isprva najviše služila za odmor.

Čardak u Otočkoj pukovniji
Izvor: Ivanuš, M., Arhitektura i prostorno planiranje u NPPJ od 1881. do kraja 20 stoljeća
Turistička kuća 1861. nakon izgradnje
Izvor: Arhiva NPPJ

Nalikovala je na stari graničarski čardak (čardak: stražarnica). Donji dio kuće građen je od kamena, a služio je kao stan lugara. Gornji kat sagrađen od brvana (klada, drvo, trupac, deblo) bio je opasan balaturom* – 3 sobe (2 manje i 1 veća) s koje se protezao prekrasan pogled na gornji dio Kozjaka.


*Kamena konstrukcija uz vanjski zid kuće koja služi za pristup prostorijama na prvome katu. Sastoji se od stubišta i završne terase, ispod koje je najčešće nadsvođeni ulaz u prizemni dio


Jedna manja soba bila je uređena za činovnike šumarskog ureda u Otočcu, kada su ovamo dolazili po službenom putu. Velika soba s dva dugačka stola i klupama, imade mjesta za 12 do 15 gostiju, koje tamo namješteni lugar M. Marković sa svojom vrijednom domaćicom marljivo podvoruje te čini da je svakomu ugodno boravljenje.   

Zapis ponude:

Tu je piletina i janjetina, dobro vino i pivo pa kisela voda rogatačka, a sve jevtino, čisto i ukusno..“ Franić., D. Plitvička jezera, 1910., str.326

„Ovamo neka dolaze naši ljudi, koji su željni okrepe u zelenoj šumi, neka ovdje svoj novac potroše i ne traže u tuđini ono što im domovina daje“ Prof. H, Sa Plitvičkih jezera, Narodne novine od 10.srpnja 1890.

Turistička kuća nakon nadogradnje, 1888.
Izvor: Arhiva NPPJ
Turistička kuća nakon adaptacije 1906.
Izvor: NPPJ

Društvo za poljepšanje Plitvičkih jezera otkupljuje turističku kuću 1895. godine od državnog šumskog erara u Otočcu za 5.521 K, s troškovima prijenosa te daje 3 sobe činovnicima u svom hotelu. Kako nije bilo od osobitog probitka i napretka, a veća je potreba i korist bila šumskog erara za njom, istu kupuju natrag za  4.800 K.

Uništena je oko 1942. godine kao i svi tadašnji objekti na Velikoj Poljani koji su bili spaljeni u II. svjetskom ratu.

Kako navodi  Franić, eto to je udes te stare i čedne, ali časne turističke kuće koja je pod svoj krov rado primala i junake i boljare* i prve članove carske kuće: Njegovu c. i kr. Visost najvodvoda Albrecht, 5. lipnja 1887. godine i kraljevnu Štefaniju, 5.rujna 1888. godine.


*Pripadnici višeg društvenog sloja


…“kada plemenitiji gosti dođu onamo, kao što je bila svijetla banica Jelačićka, slupaju graničari na brzinu ruku daščare, koje poslije rastave.“

Veber, Put na Plitvice, str. 39. i 41.

Pročitajte i ostale priče Nacionalnog parka Plitvička jezera