KRŠKI OBLICI NA PODRUČJU NP PLITVIČKA JEZERA

Urednik Uncategorized @hr

Područje Plitvičkih jezera građeno je od karbonatnih stijena (uglavnom vapnenaca i dolomita) iz razdoblja mezozoika, na kojima se razvio krški reljef bogat površinskim i podzemnim reljefnim oblicima. Neke od njih vidjet ćete dok se vozite automobilom ili šećete stazama u Parku, ali velik broj ih je skriven u podzemlju, još uvijek neotkriven i neistražen.

Krški reljef prvenstveno se veže uz karbonatne stijene (vapnence i dolomite) zbog njihove izrazite podložnosti kemijskom i mehaničkom trošenju kao i utjecaju tektonike (rasjedi, bore, pukotine i dr.). Voda obogaćena ugljikovim dioksidom prodire kroz pukotine karbonatne podloge pri tome je otapajući i stvarajući različite površinske (škrape, vrtače, krška polja, kamenice, kukovi, tornjevi, stupovi) i podzemne (jame, spilje, kaverne) krške oblike.

ŠPILJA ŠUPLJARA

Procjeđivanjem vode kroz raspucanu površinu otapala se vapnenačka stijena. Pritom su se proširivale podzemne pukotine i stvarali kanali. Urezivanje kanjona Donjih jezera i povećanje podzemnih šupljina ispod jedne vrtače smještene na rubnom dijelu kanjona, doveli su do nestabilnosti i urušavanja dna vrtače odnosno svoda špilje. Pritom se otvorio pristup skrivenim prostorima i prolaz prema današnjem jezeru Kaluđerovac. Vertikalan prolaz koji je prohodan povezuje bočne kanale i dvorane. Dvije dvorane otvorene prema prolazu, vrlo su jednostavne, uglavnom bez ili s vrlo malo špiljskih ukrasa, dok su u dvoranama u najdužem bočnom kanalu razvijeni uglavnom gomoljasti oblici.

KARLOVCI

U sjeverozapadnom području parka u blizini prašume Čorkova uvala nalazi se zanimljiv geomorfološki lokalitet Karlovci kojeg možete vidjeti ako prolazite djelom planinarske staze kroz Čorkovu uvalu.
Radi se o blokovima stijena (monoliti, stupovi) koji stoje vertikalno i različitih su oblika i dimenzija te izgledaju kao da su tamo doneseni. Takve krške forme nastaju kao posljedica selektivnog otapanja u čvršćim stijenama (dolomiti) otpornijim na kemijsko trošenje od okolnih stijena (vapnenci), odnosno kemijski otporne stijene dolomiti ostaju stršati dok su vapnenci istrošeni. Područje Karlovaca izgrađeno je od sedimentnih karbonatnih stijena, vapnenih dolomita i čistih dolomita, taloženih tijekom razdoblja gornje jure, prije otprilike 160 milijuna godina.

Pročitajte i druge zanimljive Priče iz Nacionalnog parka Plitvička jezera