Šetajući po stazama uz jezera, bilo Gornja ili Donja, moći ćete zapaziti na kamenju u vodi zelenkaste ili smeđe nakupine koje upravo pripadaju fascinantnom biljnom svijetu, algama. Bentičke alge (ili fitobentos), naziv je koji nam govori kako su to alge koje žive na dnu vodnog tijela bilo jezera, rijeke, potoka ili na izvorima. Obzirom da bentičke alge kao predstavnici biljnog svijeta provode proces fotosinteze za što im je potrebna svjetlost, dolaze uvijek u zoni dopiranja svjetlosti.
Alge možemo vidjeti golim okom pa ih nazivamo makroalge, dok su one koje moramo promatrati pod određenim povećanjem mikroalge. Oba oblika algi zastupljena su na jezerima i na sedrenim barijerama našeg Parka. U litoralu jezera (obalnom jezerskom pojasu), moći ćete uočiti makroalge koje pripadaju zelenim algama iz porodice parožina (Characeae). Ove alge su pokazatelji dobrog stanja voda te su rasprostranjene u svim našim jezerima, a izgledom podsjećaju na preslice. Alge parožine imaju važnu ulogu u nastajanju karbonatnog sedimenta, upravo zato što se na njihovu steljku ili talus talože kristali kalcijevog karbonata.
Uz makroalge, za vodeni ekosustav značajno je prisustvo mikroalgi, mikroskopski vidljivih algi kojima pripadaju razne vrste unutar skupina cijanobakterija, zelenih algi, crvenih algi i algi kremenjašica. Alge se nakupljaju i tako postaju vidljive golim okom čineći spomenute zelenkaste, smeđe ili svijetlosmeđe nakupine.
Zašto bi postojanje algi bilo važno u vodenim ekosustavima? Prije svega alge smatramo primarnim proizvođačima što bi značilo da su one izvor energije i prehrana primarnim potrošačima odnosno životinjskim organizmima koji se hrane biljnim organizmima. Takvi organizmi su u vodenim ekosustavima recimo neki puževi ili ličinke vodenih kukaca. Makroalge poput parožina učvršćuju sediment dok će nakupine bentičkih algi djelovati kao sklonište i tako predstavljati posebno stanište za svijet beskralježnjaka. Alge u sustavima koji su bogati kalcijevim karbonatom, kao što su plitvička jezera, sudjeluju i u procesu taloženja kristalića karbonata, a to je posebno karakteristično za cijanobakterije i alge kremenjašice. Cijanobakterije i alge kremenjašice koje predstavljaju obraštaj ili perifiton odnosno zajednicu organizama na površinama u vodi, poslužit će kao nukleusi (jezgre) oko kojih će se nakupljati kristali kalcita zbog metaboličkih produkata stanica ovih organizama koji djeluju poput ljepila za kristale.
Istraživanjem bentičkih algi u vodenom ekosustavu Plitvičkih jezera, odnosno na sedrenim barijerama Gornjih i Donjih jezera te na potoku Plitvica ispod Velikog slapa, utvrdila se 161 svojta algi. Najbrojnije među njima bile su alge kremenjašice sa zabilježenih 104 svojte, dok su druge po brojnosti bile cijanobakterije. Ovako značajna brojnost algi svakako je potvrda da su sedrene barijere aktivne i da je živi svijet biljaka na njima fantastično raznolik!
Pročitajte i druge zanimljive Priče iz Nacionalnog parka Plitvička jezera
