Iznad Vrela Koreničkog, na jednom do sjevernih izdanaka Mrsinjske gore, nalaze se ostaci staroga grada Prozorca. Zbog strateškoga smještaja koji omogućava nadzor komunikacije između Koreničkog i Homoljačkog polja, često su korišteni slični nazivi istog značenja – Prozor, Prozorina ili Pogledalo.
Unatoč činjenici da se Prozorac ne spominje u poznatim sačuvanim vrelima, moguće je pretpostaviti su ga izgradili knezovi Krbavski tijekom 15. stoljeća radi nadzora prometa prema posjedima knezova Frankapana u Gackoj i Drežniku. U tom kontekstu čini se izglednim da je Prozorac također bio jedna od utvrda nekoga od brojnih familijara ili službenika knezova Krbavskih. U razdoblju osmanlijske vlasti (od trećega desetljeća 16. stoljeća) te habsburške vojne uprave (od kraja 17. stoljeća), Prozorac je povremeno korišten kao pogranična stražarnica. Upravo za potrebe carskog povjerenstva, zaduženog za reorganizaciju Like i Krbave nakon oslobođenja od Osmanlija, nastao je najstariji sačuvani prikaz Prozorca, vojnog inženjera J. F. Hollsteina iz 1701. godine.
U sklopu projekta valorizacije srednjovjekovne baštine područja Plitvičkih jezera, financiranom sredstvima JU NP Plitvička jezera, Hrvatski restauratorski zavod (voditelj Petar Sekulić, Odjel za kopnenu arheologiju – sjedište Zagreb, Služba za arheološku baštinu) počeo je radove dokumentiranja postojećega stanja staroga grada Prozorca. Prema podacima prikupljenim metodom 3D laserskog skeniranja, bit će izrađena nacrtna dokumentacija s tehničkim opisom objekta. Time će biti stvoreni preduvjeti za nastavak (arheoloških) istraživanja te izradu projekta prezentacije s ciljem njegova uklapanja u turističku ponudu JU NP Plitvička jezera.
Pročitajte i druge zanimljive Priče iz Nacionalnog parka Plitvička jezera
