Na izvoru

Prema znanstvenim istraživanjima ukupni volumen površinske vode jezerskog sustava Plitvičkih jezera iznosi oko 22,95 milijuna m³. Najveći dio ove velike količine vode potječe iz dva glavna izvora; izvora Crne rijeke i izvora Bijele rijeke, pomalo skrivena od pogleda posjetitelja i smještena u zonama stroge zaštite. Vodotok Plitvica, koji se s jezerskim sustavom spaja na njegovom samom kraju, započinje drugim po veličini izvorom na području parka.

Izvor Crne rijeke nalazi se ispod okomitih stijena na visini od 680 m u podnožju brda Kik sjeverno od naselja Uvalica. Nikada ne presušuje, a i tijekom ekstremno niskih vodostaja je vrlo snažan. Teče u smjeru naselja Plitvički Ljeskovac koritom dugim 2,1 km, u kojemu je dno na mnogo mjesta prekriveno crnom mahovinom, pa od tuda i ime rijeke. Izvor Crne rijeke je izvor s najvećim protokom na području parka.

Izvor Bijele rijeke nalazi se na području Čudin Klanac sa zapadne strane naselja Plitvički Ljeskovac  na nadmorskoj visini od 719 m. To je stalni krški izvor koji presuši samo tijekom izuzetno sušnih godina. Iz nekoliko manjih izvorišnih mjesta voda izvire iz šljunkovito-pjeskovite podloge prekrivene kamenjem (oblucima) i spaja se u jedan tok koji svoj put nastavlja prema naselju Plitvički Ljeskovac. Specifičnost ovog izvora su i veće količine bijelog, kalcitnog pijeska po kojemu je rijeka i dobila svoj naziv. Nekada je duž Bijele rijeke postojao cijeli niz brana i umjetnih jezera (akumulacija) koje su građene radi pilana i mlinova. Danas je sačuvana jedna mlinica koja više nije u funkciji.

Izvor potoka Plitvica nalazi se na oko 610 mnm u blizini zaseoka Rodić Poljana i nikada ne presušuje. Nakon 4 km dugog toka vode potoka utječu u sustav jezera preko 78 m visoke vapnenačke stijene tvoreći jednu od najpoznatijih vizura nacionalnog parka – Veliki slap, najviši slap u Republici Hrvatskoj.

 

 

Ispod površine vode

Kako izgleda život Plitvičkih jezera ispod površine vode? Dio odgovora na ovo pitanje može nam dati serija fotografija koje je prije nekoliko godina snimio Goran Šafarek, hrvatski biolog, publicist, istraživač, fotograf i snimatelj. Doživjet ćemo fascinantan svijet biljnih i životinjskih vrsta, tajnovitih potopljenih stabala i tisućljetnih sedrenih barijera, snagu i dinamiku vode koja se preko slapova obrušava u jezera, ukratko, doživjet ćemo veličanstvenost vode. Uživajte!

 

S Koranom do Crnog Mora

U podnožju izlazne barijere posljednjeg jezera Novakovića Broda spaja se voda iz jezerskog sustava s vodom potoka Plitvica tvoreći izvor rijeke Korane. Ova krška rijeka na taj je način u svom izvorištu spojila cjelokupno vodno bogatstvo nacionalnog parka.

Rijeka Korana svoj put nastavlja kroz kanjon, a tok vode se na četiri mjesta ruši preko sedrenih barijera. U sušnim, ljetnim razdobljima nizvodno od izvorišta rijeka ponire i njeno korito ostaje bez vode na dužini od oko 14,5 km, nizvodno od sela Korana. Na svom putu prema Karlovcu dugom 134 km Korana prima vode mnogih stalnih i povremenih vodotoka, a najznačajniji među njima su Slunjčica i Mrežnica. U Karlovcu rijeka utječe u Kupu, a potom zajedno nastavljaju prema ušću u Savu. Put ih dalje vodi k Dunavu u koji se ulijevaju kao  njegova desna i prema obujmu vodene mase najveća pritoka. Svoje dugo, slatkovodno putovanje vode rijeke Korane završavaju na ušću Dunava u Crno more.

Na ovaj način i vode s Plitvičkih jezera povezane su sa svim svjetskim morima. Eto još jednog dokaza da su Plitvička jezera ne samo hrvatska nego u pravom smislu riječi i svjetska baština.

*Nastanak imena rijeke Korane još nije razriješen. Po nekima je ime Korane izvedenica iz riječi “kora” (biljaka), po drugima je ime nastalo iz imena “Gorana”, tj. označava vodu koja teče iz gore, a neki Koranino ime povezuje s njezinim koritom omeđenim liticama koje su oštro i duboko usječene u tlo.

 

Napomena: Tjedan voda sedmi je od osam promotivnih tjedana kojim se najavljuje rođendan Nacionalnog parka Plitvička jezera. Saznaj više

Vaš Nacionalni park Plitvička jezera